Svako zrenjaninsko naselje ima svoju istoriju. Neki gradski kvartovi nastali su pre nekoliko vekova a izgledaju kao da su podignuti skoro. Neki su, pak, nastali u 20. veku a današnjim stanovnicima izgledaju kao da su tu oduvek. Neki su u svojoj istoriji menjali svoje statusne oznake. Podizani za jedan socijalni sloj, a kasnije, godinama menjali i stanovništvo i status. To ne treba da čudi. Neka...
TARAŠ – SELO MIRA I KROMPIRA
Na obali Tise i Čikoša smestio se Taraš. Selo sa manje od hiljadu stanovnika, u oazi poprilično očuvane prirode. Kad putnik namernik stigne u Taraš, valja da zna da dalje – nema. Kao jedan veliki salaš, ušuškalo se selo poznato po mnogim lepim stvarima. Taraš je, na primer, selo u koje rode vraćaju a da proleće još nije ni vidiku. Nema bandere u selu na kojoj ove lepotice nisu svile svoje gnezdo...
BICIKLOM OD ZRENJANINA DO TEMIŠVARA
Cikloturizam je poslednjih godina grana turizma koja se ubrzano razvija. Pogotovo u uslovima u kojima živimo poslednjih godinu. Otkrili smo da je fizička aktivnost kakvu pruža vožnja bicikla i istovremeno boravak u prirodi odlična kombinacija. I baš je dobro došla činjenica da je biciklistička staza od Zrenjanina do Temišvara pred samim završetkom. U Rumuniji, staza je završena, osvetljena i samo...
O ALEJI VELIKANA NEMA KO DA BRINE
Aleja velikana u Karađorđevom parku predstavlja jedinstveni spomenički kompleks sa spomen-bistama 15 zaslužnih Zrenjaninaca i velikana koji su na neki način povezani sa našim gradom. Karađorđev park formiran je 1954. godine a mnogi ne znaju da je u početku bio ograđen. Zanimljivo je i da je prvobitno dobio naziv Omladinski park, ali taj naziv nikada nije zaživeo. Zrenjaninci su ga nazvali...
ULICE SA KRIZOM IDENTITETA
Koliko je ulica u Zrenjaninu promenilo ime u poslednjih trideset godina niko sa sigurnošću ne bi mogao da kaže. Uzalud su bile burne reakcije građana, nemojte nam menjati nazive, to nam je skupo i komplikovano, jer treba menjati sva dokumenta svih ukućana. Em je skupo, em je komplikovano, to zna svako ko je ikad imao posla pred nekim šalterom. Ne, i ne. Nije nam se više sviđalo mnogo štošta iz...
PRUGE, MOSTOVI, RUZMARIN I ŠAŠ
Gromko najavljeni i svečano dočekani ruski vozovi malo su se provozali zrenjaninskim prugama, a sad, za trenutak zaboravljeni, čekaju brze pruge. U stvari, i ne moraju biti brze, neka budu bilo kakve. Vozom se iz Zrenjanina i u Zrenjanin jednostavno ne može. Na liniji prema Kikindi, rekonstrukcija pruge traje već godinu dana a putnici se sa železničke stanice prevoze – autobusima. Izgleda kao...
ZRENJANINSKA VRATA S DUŠOM
Posebno odličje u nizu zrenjaninskih arhitektonskih dragulja su ulazi u kuću – vrata. Najprepoznatljiviji ulazi u kuću su sigurno takozvane ajnfort kapije. Ajnfort je modifikovana reč od nemačke reči einfahrt i označava pokriveni kolski ulaz u dvorište, veliku ulaznu kapiju kroz koju mogu ući kola, veliki ulazni hodnik. Karakterističan je i prepoznatljiv element vojvođanske arhitekture s kraja 19...
BORAVAK NAPOLJU
Koliko puta su vas do sada preplašili činjenicom da dolazi hladnije doba godine, da ćemo se po navici zatvoriti u stanove ili kancelarije a tu nas čekaju, ko drugi, nego korona i druge pošasti. Kao cvrčak, uživali smo u pola godine lepog vremena i boravka napolju i verovali da je tako svima. E, pa nije. Leta i lepo vreme u nekim krajevima Evrope traju mnogo kraće a niske temperature, vetar i kiša...
PIJACE – STOMAK SVAKOG GRADA
Koliko su nam u životu važne pijace, shvatili smo kad su ih, u prvom naletu korone, zatvorili. Žalili smo tada za domaćim proizvodima i domaćim proizvođačima. Ali, čim su ponovo otvorene, zaboravili smo na njih. Oni koji se bave pijacama ili tržnicama kažu da naše pijace poseti daleko manji broj ljudi nego što to čini većina Evropljana. Ne samo zato što su Evropljani svesni koliko je važno kupiti...
VELIKI BEČKEREK – GRAD SA DESET CIGLANA
Velikobečkerečke ciglane bile su poznate širom sveta. Ili, bar sveta Austrougarske monarhije. To ne čudi ako se zna da je, u vremenu procvata ciglarstva, a to je za Veliki Bečkrerek druga polovina 19. veka, naš grad imao desetak ciglana iz kojih je izlazilo na milione opeka. O velikobečkerečkim ciglanama pisao je istoričar Dejan Vorgić. – Najviše ciglana počelo je sa radom u drugoj polovini...
Скорашњи коментари