Gradsko naselje Bagljaš počelo je da se razvija u prvoj polovini dvadesetog veka i danas predstavlja najmnogoljudniji deo Zrenjanina. Ime je dobilo po slovačkoj porodici Bagljaš koja je nekada imala vinograde na ovom području. Potomci te porodice danas žive u obližnjem selu Aradac. Na jednom delu teritorije nalazilo se sirotinjsko groblje, koje je tokom Drugog svetskog rata postalo stratište. Na...
Vreme je promenilo grad, ali ne i imena njegovih naselja
Dolja, Šumica, Zeleno polje, Budžin bulevar, Bagljaš, Gradnulica, Lesnina… Ovo su imena koja nose zrenjaninska naselja. Mnoga od njih zvanično se zovu drugačije, ali ni vreme ni društvene promene nisu mogli ništa tome kako su građani naučili i navikli da zovu ove delove grada Zrenjanina. Kako su nastala, po kome su nazvana, kako su se u jeziku uvrežila? Na mestu gde je danas naselje Šumica, bila...
Prašnjavi izlog nostalgije
Prva fabrika čarapa osnovana je u tadašnjem Velikom Bečkereku 1919. godine kao Prva torontalska predionica vune i tvornica čarapa Antona Kelera. Čarapara je nakon Drugog svetskog rata postala društvena i dobila ime “Udarnik”. Stari pogoni dobili su nove, modernizovane, 70-tih godina prošlog veka. U glavnoj gradskoj ulici 1963. godine otvorena je moderna prodavnica čarapa a kasnije je otvorena još...
Svi naši gupovi
Zrenjanin je dobio novi Generalni urbanistički plan, koji bi trebalo da važi do 2035. godine. Prema definiciji, GUP bi trebalo da bude najznačajniji dokument koji trasira urbanistički ali i svaki drugi razvoj grada u narednoj deceniji. Nastajao je prethodnih dvanaest godina, s obzirom na to da je prva odluka o tome da je potreban doneta 2013. godine a onda je to i potvrđeno 2022. godine. Ko misli...
Zid naše nebrige
Ovog proleća srušen je oronuo zid nekadašnje fabrike nameštaja „Bence i sin“, u ulici Obala pionira. Taj je zid deceniju i više predstavljao opasnost i, iako je ceo prostor na kom se nalazila nekadašnja fabrika, pa i zid koji je jedini preživeo, pod zaštitom kao spomenik kulture, nadležni nisu znali kako da problem drugačije reše nego krampom i budakom. Zid je srušen a priča o istoriji industrije...
Skriveni biseri: Pijaristička crkva
Prolazimo pored nje često, a malo ko zna šta se iza njenih vrata krije. Pijaristička ili gimnazijska crkva, nalazi se na uglu Gimnazijske i Skerlićeve ulice. Podignuta je 1846. godine, u okviru zgrade gimnazije, koju je svеštеnik Јаnоš Vаrаdi оtvоriо istе gоdinе kао nižu piјаrističku gimnаziјu. Posvećena je Svetom Stefanu. Crkvu su držаli mоnаsi Piјаristi, koji su pripadali kаtоličkom učitеlјskom...
Prošlost kao breme
Zrenjaninu je njegovo graditeljsko nasleđe postalo preveliko breme. Čak i da zna šta bi sa tim nasleđem, za to nema novca a moguće i volje. Primera je mnogo ali poslednji samo osvetljava tužnu sliku propadanja. Pod pritiskom javnosti, gradska vlast je izdejstvovala da Pinova vila, tužna slika našeg nemara, nebrige i bezidejnosti, pređe u vlasništvo grada. Država, u čijem je vlasništvu Pinova vila...
Mića Tabački svome gradu
U Zrenjaninu postoji duga tradicija legatorstva, svojevrsnog kulturnog dobročinstva. Umetnici ili ljudi koji su obeležili život grada u nekom periodu ostavljali su zajednici na polzu deo svog nasleđa, kako bi i generacije koje dolaze imale koristi. Legati se čuvaju zbog svoje kulturne, naučne i istorijske vrednosti, ili zbog značaja i ugleda ličnosti koja je predmet posedovala. Institucija legata...
Retko šušti bagrem beli
Nekada nije bilo ulice bez bagrema a danas je retko drvo na ovim prostorima. Potisnule su ga neke druge vrste, modernije i popularnije, pa smo i zaboravili kako mirišu ulice kad bagrem procveta. Nekad su ulice u selima, čak i u gradovima, bile oivičene drvoredima bagrema. Toliko smo ga voleli da je i u pesme ušao. Ko nije nekad zapevao „Šušti, šušti, bagrem beli svojim cvetom uvelim“...
Pinova vila – simbol kolektivnog propadanja
Zid pored gradske magistrale, ispred Pinove vile, srušen je namerno jer bi se srušio slučajno. Odavno ovaj zid predstavlja bezbednosni rizik, baš kao i onaj preko puta. I tek kad je rizični zid uklonjen, ogolila se istina. Gradska lepotica, Pinova vila, ukazala se kao slika i prilika naše kolektivne nebrige, nemara, nezainteresovanosti, depresije, neznanja… Od kada je iz ove prelepe...

Скорашњи коментари