Smešteno na obodu Carske bare, na 25 kilometara od Zrenjanina, u okruženju vodotokova Begeja, Tise i trščanih ritova, selo Belo Blato, u kom živi oko hiljadu stanovnika, predstavlja jedinstveni konglomerat nacija, jezika i kultura. Preteženo je naseljeno Slovacima i Mađarima, ali i Bugarima, Srbima i predstavnicima drugih naroda. Zbog svojih specifičnosti, prirodnog okruženja i etnološkog...
Tomaševac, dom banatskih militara i šora
Tomaševac, u ravnome Banatu, na prvi pogled nalik drugim vojvođanskim selima, zapravo se izdvaja od ostalih. Svojevremeno je ovo mesto proglašeno za prestonicu banatskih militara čime su Tomaševčani hteli da podsete mlađe naraštaje na ulogu koju su imali u stvaranju istorije današnje Vojvodine. Militari su bili stanovnici naselja koja su predstavljala deo vojne granice u tadašnjoj Austrougarskoj...
Kako su zanatlije oblikovale istoriju Zrenjanina
Ne počinji zanat na svoju ruku dok ga nisi dobro ispekao i usavršio u dobrim radionicama, jer će ti se neznanje tek posle osvetiti – prvo je od deset “zlatnih pravila” poslovnog kodeksa Udruženja srpskih zanatlija iz 1911. Poslednje je da se udružuju sa čestitim zanatlijama – zbog bratskog zbora i dogovora, ali i da bi bili efikasniji u radu. Malo je poznato da grad na Begeju, koji je...
Skulptura „Prelja“: Tiha i vredna Banaćanka
Skulptura „Prelja“, čija je autorka akademska vajarka Ljubica Tapavički, već 17 godina krasi centralni gradski trg u Zrenjaninu. Skulptura „Prelja“, koja je postavljena između Rimokatoličke katedrale i Gradske narodne biblioteke „Žarko Zrenjanin“, na Trgu slobode, svečano je otkrivena poslednjeg dana 2009. godine. Gipsanu skulpturu, koja prikazuje tihu i vrednu Banaćanku, Ljubica Tapavički je...
Oda slanini
Suva, barena, hamburger, gronik, sapunjara, pančeta, debela i tanka, dimljena i iz salamure… Teško da ima nekog ko je nije probao svežu, pečenu sa jajima, iz rerne ili tiganja. Slanina je vrsta sušenog mesa i najvećim delom je svinjskog porekla. U novije vreme, napravljena je i od ćurećeg, pa i jarećeg mesa, ali kad se kaže slanina – zna se, ipak, na šta se misli. Nastala je iz jednostavnog...
Tkanje – umeće stiglo od bogova
Tkanje spada u jednu od najstarijih ljudskih delatnosti, starije i od poljoprivrede. Tkani predmeti pronađeni su u grobnicama starijim od 10 hiljada godina. Naučnici smatraju da su žene gledale kako pauk plete mrežu, kako ptica svija gnezdo i pokušale i same. I uspelo im je. Prvo su tkale na primitivnim razbojima a onda se razboj usavršavao. Tkački razboj se smatra najjednostavnijom spravom koja...
Prašnjavi izlog nostalgije
Prva fabrika čarapa osnovana je u tadašnjem Velikom Bečkereku 1919. godine kao Prva torontalska predionica vune i tvornica čarapa Antona Kelera. Čarapara je nakon Drugog svetskog rata postala društvena i dobila ime “Udarnik”. Stari pogoni dobili su nove, modernizovane, 70-tih godina prošlog veka. U glavnoj gradskoj ulici 1963. godine otvorena je moderna prodavnica čarapa a kasnije je otvorena još...
Kako rušenje postaje rešenje
O Evangelističkoj crkvi u Titelu najviše se saznalo onda kada je srušena. Pre toga, nešto o njoj su znali sami Titeljani. Evangelistička ili „švapska crkva“, kako su je u ovom malom bačkom gradiću zvali, građena je krajem 19. a završena početkom 20. veka. U to vreme u Titelu i okolnim selima bilo je vernika evangelista, protestanata ili luterana, kako ih je ko zvao. Nakon Drugog svetskog rata...
Ajnfort – pogled u prošlost
Ajnfort kapije su, osim što su krasile kuću, bile i statusni simbol. Nisu to obična vrata. Da bi neko imao ajnfort kapiju, morao je da ima i veliku kuću. Da bi imao veliku kuću, morao je da bude bogat. Za takvu kuću i ajnfort radilo se mnogo, štedele su generacije… Izvorno, ajnfort kapije su drvene kapije na takozvanim „švapskim kućama“, postavljene sa ulične strane. Ove su kapije u...
Cipovka, hlebovo dete
Danas se mesi za manifestacije posvećene hlebu i starim običajima, a nekad je bila najomiljeniji a vrlo često i jedini hleb na stolu. Zove se cipovka ili „hleb koji se smeši na mesec“. To ime od milošte dobila je, jer kad je domaćica dobro zareže, gornja kora se tako odvoji da podseća na neko lepo nasmejano lice. Cipovka je hleb karakterističan isključivo za Vojvodinu i spada u nematerijalna...

Скорашњи коментари