{"id":767,"date":"2018-07-08T12:08:57","date_gmt":"2018-07-08T10:08:57","guid":{"rendered":"http:\/\/gsigma.rs\/blog\/?p=767"},"modified":"2018-07-08T12:08:57","modified_gmt":"2018-07-08T10:08:57","slug":"ima-li-nade-za-begej","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/ima-li-nade-za-begej\/","title":{"rendered":"IMA LI NADE ZA BEGEJ"},"content":{"rendered":"<blockquote><p>Grad koji je nekad \u017eiveo na reci, a pla\u017ee se prostirale od Kleka do Staji\u0107eva, velike nade pola\u017ee u nauti\u010dki turizam. Prvi korak svakako jeste \u010di\u0161\u0107enje Begeja, odnosno kanala, ure\u0111enje obala, a ho\u0107e li za to biti para i ho\u0107e li nam za to Evropa pomo\u0107i, vide\u0107emo.<\/p><\/blockquote>\n<p>Reka pod imenom Begej pominje se jo\u0161 u XII veku. Poznati hroni\u010dar Feliks Mileker ka\u017ee da je re\u010d Begej slovenskog porekla i da zna\u010di i\u0107i, \u017euriti, te\u0107i \u2013 begati.<\/p>\n<p>Begej izvire u karpatskom podru\u010dju u Rumuniji i proti\u010de Banatom kao leva pritoka Tise. Nastaje stapanjem tri manja re\u010dna vodotoka &#8211; Beregso, Njarad i Jer. Uliva se u reku Tisu kod Perleza. Reka je duga 254 km, od toga je 76 km u Srbiji.<\/p>\n<p>Od Temi\u0161vara do Zrenjanina, i dalje do u\u0161\u0107a, pretvorena je u plovni, takozvani Begejski kanal. Stari Begejski kanal, kanalisano re\u010dno korito, dug je 97 km, a novi 83 km (do Temi\u0161vara). Glavno pristani\u0161te plovnog Begeja je u gradu Zrenjaninu. Kroz Zrenjanin reka proti\u010de u du\u017eini oko 13 kilometara.<\/p>\n<h3>\u017dIVOT NA RECI<\/h3>\n<p>Be\u010dkere\u010dani i Zrenjaninci \u017eivot su organizovali u skladu sa rekom. Koristili su njene blagodeti ali i trpeli njene \u0107udi. Pre svih, poplave koje su do 60-tih godina bile redovna pojava.<\/p>\n<p>Stanovnici su se vekovima snabdevali begejskom vodom \u2013 \u010duvena je pri\u010da o nedeljnoj supi koja se kuvala od begejske vode.<\/p>\n<p>Rekom su se prevozili ljudi i roba.<\/p>\n<p>Pored reke su bila \u0161etali\u0161ta i ure\u0111ena kupali\u0161ta. Ima li nekog ko nije slu\u0161ao o \u010duvenoj pla\u017ei <a href=\"https:\/\/www.vesti-online.com\/Vesti\/Srbija\/395009\/Reka-od-koje-se-kuvala-supa\">Brankovan<\/a>, na kojoj su se igrale i redovne vaterpolo utakmice.<\/p>\n<p>Zrenjanin je, \u0161to izgleda neverovatno danas, imao i riblju pijacu.<\/p>\n<h3>UMESTO REKE JEZERA<\/h3>\n<p>Regulacijom Begeja, u periodu 1970-1985. godine, njegov tok je skra\u0107en, a meander oko naselja <a href=\"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/sta-se-planira-za-malu-ameriku\/\">&#8222;Mala Amerika&#8220;<\/a> pretvoren je u tri jezera, namenjena rekreaciji, sportu i ribolovu.<\/p>\n<p>Ono \u0161to je ostalo da te\u010de, zaga\u0111ivano je decenijama. Nije ga zaga\u0111ivala samo industrija, nego se u Begej uliva kompletna kanalizacija.<\/p>\n<p>Reka se, kako to ka\u017eu stru\u010dnjaci, zabarila. Trska je ovladala, na dnu se nakupila ogromna koli\u010dina mulja. O supi naravno nema ni govora a nema ni kupanja odavno. Poneki pecaro\u0161 na obali, rekreacije radi.<\/p>\n<p>Ve\u0107 godinama se pri\u010da o projektima \u010di\u0161e\u0107enja korita reke, \u0161to je preduslov da se grad, koji uzgred zovu grad na Begeju, vrati na svoju reku, kao i preduslov za razvoj nauti\u010dkog turizma.<\/p>\n<p>Nauti\u010dki turizam je grana turizma koja poslednjih godina bele\u017ei najve\u0107i rast.<\/p>\n<p>Za one koji ne znaju: Begej je potpuno \u010dist u delu koji proti\u010de kroz Rumuniju. Pored Begeja u Temi\u0161varu je divno \u0161etali\u0161te i restorani.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Grad koji je nekad \u017eiveo na reci, a pla\u017ee se prostirale od Kleka do Staji\u0107eva, velike nade pola\u017ee u nauti\u010dki turizam. Prvi korak svakako jeste \u010di\u0161\u0107enje Begeja, odnosno kanala, ure\u0111enje obala, a ho\u0107e li za to biti para i ho\u0107e li nam za to Evropa pomo\u0107i, vide\u0107emo. Reka pod imenom Begej pominje se jo\u0161 u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":768,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[21,36,47],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/767"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=767"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/767\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":769,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/767\/revisions\/769"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/768"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=767"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=767"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=767"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}