{"id":709,"date":"2018-04-22T18:27:49","date_gmt":"2018-04-22T16:27:49","guid":{"rendered":"http:\/\/gsigma.rs\/blog\/?p=709"},"modified":"2018-04-22T18:27:49","modified_gmt":"2018-04-22T16:27:49","slug":"zrenjanin-ispod-zemlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/zrenjanin-ispod-zemlje\/","title":{"rendered":"ZRENJANIN ISPOD ZEMLJE"},"content":{"rendered":"<blockquote><p>Na teritoriji srednjeg Banata registrovano je 336 arheolo\u0161kih lokaliteta. Novca za ozbiljnija istra\u017eivanja nema, pa je ozbiljan turisti\u010dki potencijal skriven od javnosti a o istoriji Zrenjanina mo\u017ee sa saznati jedino u muzeju.<\/p><\/blockquote>\n<p>Na teritoriji grada Zrenjanina i njegove \u0161ire okoline \u017eiveli su ljudi i pre vi\u0161e vekova.<\/p>\n<p>Kako su \u017eiveli, \u010dime su se bavili, odakle su do\u0161li i gde su odlazili, jedva da znamo.<\/p>\n<p>Naime, od \u010dak 336 registrovana arheolo\u0161ka lokaliteta, relativno mali broj je istra\u017een.<\/p>\n<h3>ISTORIJA SREDNJEG BANATA<\/h3>\n<p>Na teritoriji srednjeg Banta registrovano je 336 <a href=\"http:\/\/www.zrenjaninheritage.com\/kulturna-dobra\/arheoloska-nalazista\">arheolo\u0161kih lokaliteta.<\/a><\/p>\n<p>U samom gradu i ataru oko njega registrovano je 46 lokaliteta iz perioda od praistorije do srednjeg veka. Arheolo\u0161ki su istra\u017eeni anti\u010dki i srednjovekovni lokalitet kod Toplane 1983. godine, 1987. istra\u017eena je srednjovekovna nekropola kod Bime i poslednji, u radnoj zoni Jugoistok \u2013 nekropola, 2009. godine.<\/p>\n<p>U <a href=\"http:\/\/www.zrenjanin.rs\/1-183-0-0\/Investicije\">zoni Jugoistok<\/a> otkrivena su dva keltska groba. Srednjovekovna nekropola se materijalom vezuje za period prve polovine 15-og veka.<\/p>\n<p>Arheolo\u0161kih nalazi\u0161ta ima i u naseljenim mestima.<\/p>\n<p>U Aradcu, \u010dak 15, i to iz perioda od praistorije do srednjeg veka. Arheolo\u0161ki su ispitani Kameniti vinogradi, Konopnica, Me\u010dka i Leje.<\/p>\n<p>U Boto\u0161u je registrovano 13 arheolo\u0161kih lokaliteta od kojih je u pro\u0161lom veku istra\u017eena \u017divani\u0107eva dolja.<\/p>\n<p>U mnogim naseljenim mestima arheolo\u0161ka nalazi\u0161ta samo su registrovana a nisu istra\u017eena.<\/p>\n<p>U ataru Farka\u017edina je otkriveno \u0161esnaest lokaliteta iz perioda od praistorije do srednjeg veka a ispitani su Seli\u0161te i Paunovo.<\/p>\n<p>U <a href=\"http:\/\/www.vm.rs\/orlovat-urosev-frtalj-banata\/\">Orlovatu<\/a> su, od 8 lokaliteta, ispitana dva: Vinogradske du\u017ei i Ciglana.<\/p>\n<h3>PERLEZ BOGAT ARHEOLO\u0160KIM MATERIJALOM<\/h3>\n<p>Perlez je jedno od sela koje je veoma bogato arheolo\u0161kim materijalom. U ataru sela je registrovano dvanaest vi\u0161eslojnih lokaliteta.<\/p>\n<p>Najpoznatije i veoma \u010desto ispitivano je nalazi\u0161te Batka koje je sistematski istra\u017eivano 1949, 1969, 1970-1990, 2008. i 2009. godine.<\/p>\n<p>Nalazi\u0161te Batka pripada <a href=\"http:\/\/www.arheo-amateri.rs\/2015\/11\/tajne-vincanske-kulture-u-potrazi-za-najnaprednijom-praistorijskom-civilizacijom\/\">vin\u010danskoj kulturi <\/a>4500 \u2013 3300. godine pre nove ere. Karakteristike ove kulture su da se naselja naj\u010de\u0161\u0107e podi\u017eu pored reka. Objekti za stanovanje su zemunice i nadzemne zgrade. Nosioci vin\u010danske kulture su zemljoradnici. Alatke se izra\u0111uju od gla\u010danog kamenja i \u017eivotinjskih kostiju. Najvi\u0161i domet ova kultura dosti\u017ee u tehni\u010dkoj obradi i oblikovanju grn\u010darije, bogatoj dekoraciji a naro\u010dito brojnoj i raznovrsnoj plastici.<\/p>\n<p>Na \u017ealost, osim stru\u010dnjacima, \u010dak i istra\u017eena arheolo\u0161ka nalazi\u0161ta nisu dostupna \u0161iroj javnosti, iako se u njima krije ozbiljan turisti\u010dki potencijal.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na teritoriji srednjeg Banata registrovano je 336 arheolo\u0161kih lokaliteta. Novca za ozbiljnija istra\u017eivanja nema, pa je ozbiljan turisti\u010dki potencijal skriven od javnosti a o istoriji Zrenjanina mo\u017ee sa saznati jedino u muzeju. Na teritoriji grada Zrenjanina i njegove \u0161ire okoline \u017eiveli su ljudi i pre vi\u0161e vekova. Kako su \u017eiveli, \u010dime su se bavili, odakle [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":710,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[21,47],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/709"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=709"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/709\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":711,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/709\/revisions\/711"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/710"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=709"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=709"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=709"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}