{"id":678,"date":"2018-03-06T18:46:14","date_gmt":"2018-03-06T17:46:14","guid":{"rendered":"http:\/\/gsigma.rs\/blog\/?p=678"},"modified":"2018-03-06T18:46:14","modified_gmt":"2018-03-06T17:46:14","slug":"beckerecki-lagumi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/beckerecki-lagumi\/","title":{"rendered":"BE\u010cKERE\u010cKI LAGUMI"},"content":{"rendered":"

Dok su podzemni hodnici na Kalemegdanu i na Petrovaradinskoj tvr\u0111avi, u na\u0161oj zemlji turisti\u010dki ekskluziviteti, be\u010dkere\u010dki podzemni hodnici ili lagumi niti su istra\u017eeni, niti su poznati \u0161iroj javnosti.<\/p><\/blockquote>\n

Mnogi Zrenjaninci i ne znaju da u delu centra i malo \u0161ire od naju\u017eeg centra grada, hodaju po podzemnim hodnicima odnosno lagumima. Iako je pitanje laguma pokrenuto pre vi\u0161e od jedne decenije, niko se njima nije ozbiljno bavio niti se od konstatacije da postoje odmaklo.<\/p>\n

OSTACI BE\u010cKERE\u010cKE TVR\u0110AVE<\/h3>\n

Da postoje podzemni hodnici zna se ali kuda vode i na kojoj se povr\u0161ini prostiru, to se ta\u010dno ne zna. Istra\u017eivanja, naime, nisu vr\u0161ena jer se smatralo da je to skup i rizi\u010dan posao, da nema dovoljno stru\u010dnih i opremljenih ljudi kao da i postoji opasnost zbog prisustva otrovnih gasova u hodnicima.<\/p>\n

Bez obzira na to, gotovo svi se sla\u017eu da, iako hodnici nisu duga\u010dki, mogu da postanu turisti\u010dka atrakcija.<\/p>\n

Podzemni hodnici ostaci su nekada\u0161nje Be\u010dkere\u010dke tvr\u0111ave.<\/a><\/p>\n

Tvr\u0111ava je izgra\u0111ena oko 1527. godine. Nakon skoro dva veka tvr\u0111ava je sru\u0161ena \u2013 sru\u0161ili su je Austrijanci kojima je nakon Karlova\u010dkog mira, pripao Banat.<\/p>\n

Kako je tvr\u0111ava izgledala mo\u017ee se videti na muralu koji je naslikao slikar Viorel Flora a mural se nalazi na zidu u Gradskoj ba\u0161ti.<\/a><\/p>\n

Na \u017ealost, Flora je mural slikao po uzoru na Temi\u0161varsku tvr\u0111avu, jer o Be\u010dkere\u010dkoj nisu sa\u010duvani tragovi.<\/p>\n

Svaka tvr\u0111ava, pa i be\u010dkere\u010dka, imala je svoje podzemne kanale kako bi stanovnici mogli da se povuku pred neprijateljem.<\/p>\n

Najpoznatiji i najdostupniji ulaz u jedan od podzemnih hodnika nalazi se u Gradskoj ba\u0161ti u Zrenjaninu. Visok je oko 1,5 metara.<\/p>\n

LAGUMI IPAK MLA\u0110I?<\/h3>\n

Neki istori\u010dari zagovornici su mi\u0161ljenja da lagumi poti\u010du iz turskog vremena i da ih ima ispod \u010ditavog grada a da mo\u017eda vode i do Novog Sada.<\/p>\n

Drugi, pak, smatraju da je najve\u0107i deo laguma nastao po\u010detkom 19. veka, nakon katastrofalnog po\u017eara u kome je izgoreo \u010ditav centar grada. Pou\u010deni tim iskustvom, me\u0161tani su nakon toga svoje ku\u0107e povezivali podzemnim prolazima, kako bi imali odstupnicu, ako opet izbije velika vatra.<\/p>\n

I da je jedno ili drugo ta\u010dno, podzemnim hodnicima koji su svakako zanimljivost ne bavi se niko. I sigurno je da je to velika \u0161teta jer bi mogli postati turisti\u010dka atrakcija<\/a> u samom centru grada.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dok su podzemni hodnici na Kalemegdanu i na Petrovaradinskoj tvr\u0111avi, u na\u0161oj zemlji turisti\u010dki ekskluziviteti, be\u010dkere\u010dki podzemni hodnici ili lagumi niti su istra\u017eeni, niti su poznati \u0161iroj javnosti. Mnogi Zrenjaninci i ne znaju da u delu centra i malo \u0161ire od naju\u017eeg centra grada, hodaju po podzemnim hodnicima odnosno lagumima. Iako je pitanje laguma pokrenuto […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":502,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[21,29,47],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/678"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=678"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/678\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":679,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/678\/revisions\/679"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/502"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=678"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=678"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=678"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}