{"id":654,"date":"2018-02-04T11:42:47","date_gmt":"2018-02-04T10:42:47","guid":{"rendered":"http:\/\/gsigma.rs\/blog\/?p=654"},"modified":"2018-02-04T11:42:47","modified_gmt":"2018-02-04T10:42:47","slug":"da-nas-djubre-ne-ugusi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/da-nas-djubre-ne-ugusi\/","title":{"rendered":"DA NAS \u0110UBRE NE UGU\u0160I"},"content":{"rendered":"<blockquote><p>Posledice odlaganja neobra\u0111enog komunalnog otpada nesagledive su. Trenutno se jako malo komunalnog otpada selektuje i obra\u0111uje, zvani\u010dne deponije uskoro ne\u0107e mo\u0107i da prihvate koli\u010dine otpada koji se prikuplja a divlje deponije ni\u010du na sve strane.<\/p><\/blockquote>\n<p>Kako u Srbiji, tako i u Zrenjaninu, odlaganje komunalnog otpada jedan je od najve\u0107ih problema. Posledice neobra\u0111enog komunalnog otpada nesagledive su.<\/p>\n<p>Komunalni otpad u najve\u0107em broju se ne obra\u0111uje. Odla\u017ee se, neselektovan i neobra\u0111en, na zvani\u010dne deponije koje imaju sve manje mesta za odlaganje. S druge strane, <a href=\"https:\/\/www.zrenjaninski.com\/divlja-deponija-stigla-samog-kolovoza\/\">divlje deponije<\/a>\u00a0ni\u010du na sve strane, ne zna se ko je za njih zadu\u017een, ni da ih \u010duva ni da ih uklanja. Uklanjanje divljih deponija, uzgred, ko\u0161ta i to ne malo.<\/p>\n<p>Koliki su deponije problem, mo\u017eda najbolje ilustruje podatak da se prema propisima Evropske unije, ure\u0111eno odlagali\u0161te otpada mora nadzirati \u010dak 30 godina nakon zatvaranja.<\/p>\n<h3>\u0160TA TREBA DA ZNAMO O OTPADU<\/h3>\n<p>Plasti\u010dne kese, fla\u0161e ili limenke jako se dugo razla\u017eu i veliki su zaga\u0111iva\u010di. Plasti\u010dne kese i fla\u0161e, na primer, razla\u017eu se od nekoliko stotina do \u010dak hiljadu godina. Konzerve i limenke razgra\u0111uju se 500 godina. Jedini na\u010din da se zaga\u0111enje smanji je recikliranje.<\/p>\n<p>Prvi postupak je <a href=\"https:\/\/www.agroklub.com\/eko-proizvodnja\/kako-izraditi-kvalitetan-kompost\/14524\/\">odvajanje otpada <\/a>\u2013 organski\u00a0na jednu, plasti\u010dni na drugu, staklo na tre\u0107u a tekstil na \u010detvrtu stranu.<\/p>\n<p>Drugi postupak je recikla\u017ea.<\/p>\n<p>Koliko koristi od recikla\u017ee ima, evo primera. Ako papir bacimo na deponiju, on se u prirodi razgra\u0111uje 6 meseci a u tom procesu proizvodi se metan koji uti\u010de na stvaranje efekta staklene ba\u0161te 24 puta vi\u0161e nego ugljen dioksid. Ukoliko recikliramo jednu tonu starog papira od se\u010denja \u0107emo spasti 17 stabala.<\/p>\n<p>Recikla\u017eom plastike stvara se nova sirovina, o \u0161tednji energije da se i ne govori.<\/p>\n<p>Da li znate da se staklo u prirodi ne razgradi NIKAD. Zamislite samo koliko koristi ima od recikla\u017ee stakla.<\/p>\n<p>Na \u017ealost, daleko smo jo\u0161 i od organizovanog odvajanja sme\u0107a i od recikla\u017ee na ozbiljnijem nivou.<\/p>\n<p>Ipak, to \u0161to dr\u017eava ne \u010dini mnogo, nemojte da vas spre\u010dava da ne\u0161to u\u010dinite vi.<\/p>\n<p>I ako \u017eivite u <a href=\"http:\/\/gsigma.rs\/prodaja\/stanovi?pt=2\">stanu<\/a>\u00a0a posebno ako \u017eivite u ku\u0107i, bez velikog truda mo\u017eete da reciklirate otpad.<\/p>\n<p>Odvojite organski otpad od plasti\u010dnih fla\u0161a, odvojite papir, staklo, metal i na taj na\u010din pomozite skuplja\u010dima sekundarnih sirovina da lak\u0161e prikupe ovu vrstu otpada. Znajte da su oni gotovo jedini recikleri danas.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Posledice odlaganja neobra\u0111enog komunalnog otpada nesagledive su. Trenutno se jako malo komunalnog otpada selektuje i obra\u0111uje, zvani\u010dne deponije uskoro ne\u0107e mo\u0107i da prihvate koli\u010dine otpada koji se prikuplja a divlje deponije ni\u010du na sve strane. Kako u Srbiji, tako i u Zrenjaninu, odlaganje komunalnog otpada jedan je od najve\u0107ih problema. Posledice neobra\u0111enog komunalnog otpada nesagledive [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":499,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[23,21,36],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/654"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=654"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/654\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":655,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/654\/revisions\/655"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/499"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=654"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=654"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=654"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}