{"id":457,"date":"2017-10-18T01:20:31","date_gmt":"2017-10-17T23:20:31","guid":{"rendered":"http:\/\/gsigma.rs\/blog\/?p=457"},"modified":"2017-10-18T01:20:31","modified_gmt":"2017-10-17T23:20:31","slug":"zrenjanin-grad-spomenika-kulture","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/zrenjanin-grad-spomenika-kulture\/","title":{"rendered":"ZRENJANIN GRAD SPOMENIKA KULTURE"},"content":{"rendered":"<blockquote><p>Ko prvi put do\u0111e u Zrenjanin a posebno u centar grada ostane zadivljen arhitekturom i prelepim zgradama u glavnoj ulici od kojih su sve stare vi\u0161e od jednog veka a neke skoro dva. Gotovo sve zgrade u glavnoj gradskoj ulici progla\u0161ene su spomenikom kulture i nalaze se pod posebnim re\u017eimom za\u0161tite. Neke su pak spomenici kulture od velikog zna\u010daja a mi vam predstavljamo ove tri.<\/p><\/blockquote>\n<h3>TORONTALSKA \u017dUPANIJA \u2013 ZGRADA SKUP\u0160TINE GRADA<\/h3>\n<p>Jedna od najlep\u0161ih zgrada u Zrenjaninu svakako je zgrada nekada\u0161nje <a href=\"https:\/\/sh.wikipedia.org\/wiki\/Torontalska_%C5%BEupanija\">Torontalske \u017eupanije<\/a>, sada zgrada Skup\u0161tine grada. Izgra\u0111ena je 1820. godine a rekonstruisana 1887. godine. Projektovao ju je arhitekta Josif Fi\u0161er a na rekonstrukciji su radile najpoznatije budimpe\u0161tanske arhitekte toga doba, Eden Lehner i \u0110ula Parto\u0161.Stilski pripada baroku i neobaroku.<\/p>\n<p>Od kada je sagra\u0111ena sve do danas, zgrada nije menjala svoju namenu, a skoro je u potpunosti sa\u010duvala i svoj autenti\u010dan izgled.<\/p>\n<p>Sagra\u0111ena je da bude sedi\u0161te \u017dupanije. U prizemlju je, u to vreme, bila sme\u0161tena administracija a na spratu su stanovali veliki \u017eupan i pod\u017eupan.<\/p>\n<p>U <a href=\"http:\/\/www.zrenjanin.rs\/1-544-534-0\/Barokna-sala\">Baroknoj sali<\/a> odr\u017eavale su se \u017eupanijske sednice ali i balovi.<\/p>\n<p>Izdvajamo i velike vitra\u017ee koji se nalaze nad glavnim stepeni\u0161tem u zgradi. Predstavljaju Mudrost, Pravdu i Mo\u0107.<\/p>\n<h3>PALATA FINANSIJA \u2013 NARODNI MUZEJ<\/h3>\n<p>Prelepa zgrada u kojoj se danas nalazi Narodni muzej izgra\u0111ena je 1893. godine, namenski kao Palata finansija. Projektovao ju je arhitekta I\u0161tvan Ki\u0161.<\/p>\n<p>Zgrada je u velikoj meri sa\u010duvala svoj prvobitni izgled a od 1966. godine u njoj je sme\u0161ten <a href=\"http:\/\/www.muzejzrenjanin.org.rs\/sr\/\">Narodni muzej<\/a>. Obratite pa\u017enju na na slobodnostoje\u0107e skulpture na drugom spratu, koje alegori\u010dno predstavljaju uspon <a href=\"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/valja-nama-preko-reke\/\">Velikog Be\u010dkereka<\/a> krajem 19. veka. Skulpture su ra\u0111ene u ve\u0161ta\u010dkom kamenu, predstavljaju likove mladi\u0107a i simbole zemljoradnje, industrije, zanatstva i nauke.<\/p>\n<h3>NARODNO POZORI\u0160TE \u201cTO\u0160A JOVANOVI\u0106\u201d<\/h3>\n<p>Zrenjaninsko Narodno pozori\u0161te ,,To\u0161a Jovanovi\u0107\u201d najstarije je pozori\u0161te u zemlji sa o\u010duvanom baroknom salom.<\/p>\n<p>Ne zna se ta\u010dna godina gradnje ali se pretpostavlja da je to 1835. godina. Ne zna se ni ko ju je projektovao. Tako\u0111e se smatra da je pozori\u0161te izgra\u0111eno na mestu starog gradskog \u017eitnog magacina iz 18. veka.<\/p>\n<p>Zgrada pozori\u0161ta je, za razliku od dve prethodne zgrade, pretrpela nekoliko rekonstrukcija i u XIX i u XX veku. Zanimljivo je da je u pozori\u0161te uvedena struja 1927. godine.<\/p>\n<p>Barokna sala jedan je od najakusti\u010dnijih prostora u gradu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ko prvi put do\u0111e u Zrenjanin a posebno u centar grada ostane zadivljen arhitekturom i prelepim zgradama u glavnoj ulici od kojih su sve stare vi\u0161e od jednog veka a neke skoro dva. Gotovo sve zgrade u glavnoj gradskoj ulici progla\u0161ene su spomenikom kulture i nalaze se pod posebnim re\u017eimom za\u0161tite. Neke su pak spomenici [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":459,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[22,21,20],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/457"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=457"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/457\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":458,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/457\/revisions\/458"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/459"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=457"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=457"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=457"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}