{"id":411,"date":"2017-08-28T11:28:43","date_gmt":"2017-08-28T09:28:43","guid":{"rendered":"http:\/\/gsigma.rs\/blog\/?p=411"},"modified":"2017-09-07T01:32:27","modified_gmt":"2017-09-06T23:32:27","slug":"valja-nama-preko-reke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/valja-nama-preko-reke\/","title":{"rendered":"Valja nama preko reke"},"content":{"rendered":"<blockquote><p>Iako Begej vi\u0161e nije ona reka kakva je bio nekad, mo\u0107na gradska \u017eila kucavica, mostovi su jedina veza izme\u0111u delova grada. Zrenjanin je grad sa 10 mostova od kojih je svaki pri\u010da za sebe i zaslu\u017euju posebno mesto u istoriji grada. Uz malo vi\u0161e pa\u017enje, mogli bi biti zna\u010dajna turisti\u010dka znamenitost<\/p><\/blockquote>\n<p>Zrenjanin bi sigurno mogao da se nazove i grad na mostovima. \u017divot u gradu jednostavno ne bi mogao da se odvija normalno kada ne bi postojala komunikacija preko reke, koja kroz grad proti\u010de u du\u017eini od 13 kilometara. Sigurno je da bi mostovi u gradu na <a href=\"https:\/\/sh.wikipedia.org\/wiki\/Begej\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Begeju<\/a> mogli da budu i turisti\u010dka znamenitost pogotovu \u0161to svaki od 10 koliko ih ima, ima i svoju zanimljivu istoriju.<\/p>\n<p>Prema pisanju istori\u010dara <a href=\"http:\/\/banateka.blogspot.rs\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Dejana Vorgi\u0107a<\/a> prvi podaci o mostovima u gradu pojavljuju se u putopisu Bertradona de Brokijera, plemi\u0107a burgundskog vojvode Filipa Dobrog. Ovaj plemi\u0107 stigao je do Be\u010dkereka 1433. godine, pi\u0161e Vorgi\u0107 pozivaju\u0107i se istorijske izvore, i zapisao kako je pre\u0161ao dva mosta i dve reke. U stvari, pre\u0161ao jeste dva mosta ali jednu reku, jer je Begej menadrirao.<\/p>\n<p>Mostovi u vreme vladavine Turaka nad Be\u010dkerekom u stvari spajali su delove grada kao \u0161to i danas ovi moderniji mostovi, gra\u0111eni u 20. veku, spajaju gradske \u010detvrti.<\/p>\n<h3>\u010cetir konja debela<\/h3>\n<p>Danas ga znamo kao pe\u0161a\u010dki most a nekad je bio Veliki gvozdeni most. I preko njega su terali konje, pa ga i opevali u \u010duvenom be\u0107arcu <a href=\"http:\/\/www.laserbs.com\/html\/pesme_detail.php?PesmeID=41\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">\u201c\u010cetir konja debela, pre\u0161la preko Begeja, i teraj kume ri\u0111u da nas ne obi\u0111u\u201d<\/a>.<\/p>\n<p>Taj gvozdeni mosti podignut je 1904. godine u radionici Gistava Ajfela, pa su ga dugo zvali i Ajfelov most.Od njega su nam ostale dva ukrasa, dve fijale jedva sa\u010duvane i spa\u0161ene iz nekada\u0161njeg brodogradili\u0161ta i postavljene ispred Pivnice. Danas \u017ditni i Trg dr Zorana \u0110in\u0111i\u0107a spaja most podignut 1971. godine. Mali most je najstariji je most u gradu. Podignut je 1904. godine na mestu drvenog mosta, i spaja centar sa naseljem <a href=\"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/zrenjaninska-naselja\/\">&#8222;Mala Amerika&#8220;<\/a>. Mnogi ne znaju da se zvani\u010dno ovaj most zove \u201cKarad\u017ei\u0107ev most&#8220; . Za Zrenjanice on je mali i gotovo, mada velikog vi\u0161e nema. Kao ni Begeja ispod njega, pa most premo\u0161\u0107uje gradsko jezero.<\/p>\n<p>Ako je mali most najstariji, most u Principovoj ulici najmla\u0111i je gradski most. Pu\u0161ten je u saobra\u0107aj 1992. godine.<\/p>\n<p>Imamo dakle najstariji pa najmla\u0111i, a most kod SUP-a ( sada Policijska uprava) je najve\u0107i gradski most i najve\u0107i na \u010ditavom toku reke Begej. Izgra\u0111en je 1965. godine.<\/p>\n<p>Most u Zmaj Jovinoj ulici, poznatiji kao \u017euti, sagra\u0111en je 1969. godine.<\/p>\n<p>Vise\u0107i pe\u0161a\u010dki most pu\u0161ten je u saobra\u0107aj 1962. godine i predstavlja jedinstven objekat ove vrste od \u010delika i betona. Nakon pregra\u0111ivanja re\u010dnog toka, most se odjednom na\u0161ao na \u2013 suvom. Danas, naru\u017een i zaboravljen, \u010deka ne\u010diju viziju kako od mosta na suvom napraviti gradsku atrakciju.<\/p>\n<p>Lu\u010dni pe\u0161a\u010dki most nalazi se u ulici Narodne omladine i spaja &#8222;Malu Ameriku&#8220; sa &#8222;\u017ditoproduktom&#8220; i pe\u0161acima skra\u0107uje put od centra do naselja Putnikovo ili Gradskom bolnicom.<\/p>\n<p>Lu\u010dni pe\u0161a\u010dki most kod naselja &#8222;Berbersko&#8220; podignut je 1970. godine. Na tom mestu, krajem 19. veka postojao je drveni pontonski most \u201cDaunova \u0107uprija\u201d. Zanimljivo je da je ovaj most pre Drugog svetskog rata bio u vlasni\u0161tvu preduzetnika <a href=\"http:\/\/www.zrenjanin.rs\/content.aspx?CatId=551&amp;PrintMode=1\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">\u0110urice Berberskog<\/a>.<\/p>\n<p>I gvozdeni \u017eelezni\u010dki most, podignut 1937. godine, na\u0161ao se na mestu starog \u017eelezni\u010dkog mosta izgra\u0111enog 1889. godine prilikom uspostavljanja pruge Zrenjanin \u2013 Vr\u0161ac.<\/p>\n<p>Mu\u017eljanski most podignut je 1957. godine a zamenio je drvenu skelu koja je, u Vardarskoj ulici, decenijama povezivala prigradsko naselje Mu\u017elja sa Zrenjaninom. Kratka istorija zrenjaninskih mostova govori da su ljudi oduvek imali potrebu da pre\u0111u reku, da \u017eive i na rade na njenim drugim obalama, i da se ne zatvaraju u svojim delovima grada.<\/p>\n<p>Mnogo toga u Zrenjaninu vi\u0161e nije kao \u0161to je bilo, ali potreba da se pre\u0111e reka ostaje zauvek.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iako Begej vi\u0161e nije ona reka kakva je bio nekad, mo\u0107na gradska \u017eila kucavica, mostovi su jedina veza izme\u0111u delova grada. Zrenjanin je grad sa 10 mostova od kojih je svaki pri\u010da za sebe i zaslu\u017euju posebno mesto u istoriji grada. Uz malo vi\u0161e pa\u017enje, mogli bi biti zna\u010dajna turisti\u010dka znamenitost Zrenjanin bi sigurno mogao [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":414,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[22,21,20],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/411"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=411"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/411\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":413,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/411\/revisions\/413"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/414"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=411"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=411"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=411"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}