{"id":1905,"date":"2026-08-25T12:01:13","date_gmt":"2026-08-25T10:01:13","guid":{"rendered":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/?p=1905"},"modified":"2026-08-25T12:01:13","modified_gmt":"2026-08-25T10:01:13","slug":"cudesno-drvo-krije-ljubavnu-tajnu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/cudesno-drvo-krije-ljubavnu-tajnu\/","title":{"rendered":"\u010cudesno drvo krije ljubavnu tajnu"},"content":{"rendered":"\n<blockquote class=\"wp-block-quote\"><p>Predusretljivi stranci od mnogih svetskih mitova i legendi napravili su pravi biznis.<\/p><\/blockquote>\n\n\n\n<p>Dovoljno je pogledati susede Rumune i videti da su pri\u010du o grofu Drakuli i vampirima uzdigli na nivo zna\u010dajne turisti\u010dke ponude, pa danas mnogi putnici iz celog sveta hrle u Transilvaniju kako bi obi\u0161li dvorce Vlada Cepe\u0161a i na licu mesta \u010duli detalje o \u017eivotu najpoznatijeg krvopije.<\/p>\n\n\n\n<p>Nama, me\u0111utim, o\u010digledno fali ideja, energije i novca da bismo se ugledali na svet. Samo u srednjem Banatu ima vi\u0161e potencijalnih \u201cmamaca\u201d za turiste, obavijenih misterijom, ali niko od ovda\u0161njih turisti\u010dkih poslenika nije se setio da ih iskoristi.<\/p>\n\n\n\n<p>Za pri\u010du o vampiru Milo\u0161u, negda\u0161njem me\u0161taninu Radojeva, sela u op\u0161tini Nova Crnja, mnogi su \u010duli, \u010dak i van granica Srbije. Radojevo je, naime, u\u0161lo u svetsku literaturu o misterijama i do danas neverovatnim slu\u010dajevima vampirizma u svetu i bez obzira \u0161ta je prava istina o nastanku storije o banatskom krvopiji, \u010dinjenica je da bi u novocrnjanskoj komuni mogli da je iskoriste za privla\u010denje ljubitelja misticizma.<\/p>\n\n\n\n<p>Sli\u010dno je i sa \u017diti\u0161tem koje bi pa\u017enju turista moglo da skrene spomenikom prirode \u201cKrivo drvo\u201d, jedinim stablom koje ne raste uvis, nego horizontalno, a koje se nalazi u \u201cDeda Jockovom parku\u201d, u centru varo\u0161i.<\/p>\n\n\n\n<p>Legenda ka\u017ee da je park, s po\u010detka 19. veka, podigao plemi\u0107 Antal Ki\u0161, navodno zbog ljubavi. Ki\u0161 se, po predanju, zaljubio u jednu veoma lepu, ali ubogu devojku iz \u017diti\u0161ta. Nemogav\u0161i da kruni\u0161e tu strast, u spomen lepoti i ljubavi on je zasadio park, ali ne obi\u010dan, nalik ostalima u Banatu, ve\u0107 sa drve\u0107em koje je sakupio po celom svetu.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111u stablima se po svojoj lepoti izdvojio jasen koji nije rastao uvis i \u0161irio grane ve\u0107 se rasprostirao horizontalno. Odmah su ga prozvali \u201ckrivo drvo\u201d, ali samo je Antal znao da to nije slu\u010dajnost, ve\u0107 da je u pitanju spomenik njegovoj nesre\u0107noj ljubavi.<\/p>\n\n\n\n<p>Pri\u010da se da je \u010desto, dok je \u017eiveo u \u017diti\u0161tu, dolazio do drveta i dugo sedeo, kao da je na taj na\u010din \u017eeleo da zaboravi ili opla\u010de \u017eenu svog \u017eivota. Ipak, njegove suze nisu bile uzaludne jer narod ovog kraja tvrdi da je, verovatno zbog tolikih emocija, krivo drvo po\u010delo da poma\u017ee onima koji mole za ljubav.<\/p>\n\n\n\n<p>Od davnina se veruje da, ne samo neobi\u010dni jasen, ve\u0107 i ceo park donose sre\u0107u. Ka\u017eu da je najbolje do\u0107i do stabla, sesti na njega i onda mu \u0161apatom, kao najboljem prijatelju, poveriti tajnu. Pri\u010da se da se \u010dudesno drvo u \u017diti\u0161tu hrani lepim \u017eeljama, naro\u010dito ljubavnim, te da ga one \u0161tite od starosti i propadanja. Ali, i da je ovo drvo spojilo mnoge momke i devojke i ispunilo na hiljade ljubavnih \u017eelja.<\/p>\n\n\n\n<p>Jo\u0161 kad bi ga lokalna samouprava u \u017diti\u0161tu popularisala i od njega napravila turisti\u010dki brend, gde bi sre\u0107i bio kraj.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Predusretljivi stranci od mnogih svetskih mitova i legendi napravili su pravi biznis. Dovoljno je pogledati susede Rumune i videti da su pri\u010du o grofu Drakuli i vampirima uzdigli na nivo zna\u010dajne turisti\u010dke ponude, pa danas mnogi putnici iz celog sveta hrle u Transilvaniju kako bi obi\u0161li dvorce Vlada Cepe\u0161a i na licu mesta \u010duli detalje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":1906,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[22,47],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1905"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1905"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1905\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1907,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1905\/revisions\/1907"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1906"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1905"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1905"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1905"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}