{"id":1774,"date":"2025-05-25T13:08:59","date_gmt":"2025-05-25T11:08:59","guid":{"rendered":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/?p=1774"},"modified":"2025-05-25T13:08:59","modified_gmt":"2025-05-25T11:08:59","slug":"mica-tabacki-svome-gradu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/mica-tabacki-svome-gradu\/","title":{"rendered":"Mi\u0107a Taba\u010dki svome gradu"},"content":{"rendered":"\n<blockquote class=\"wp-block-quote\"><p>U Zrenjaninu postoji duga tradicija legatorstva, svojevrsnog kulturnog dobro\u010dinstva.<\/p><\/blockquote>\n\n\n\n<p>Umetnici ili ljudi koji su obele\u017eili \u017eivot grada u nekom periodu ostavljali su zajednici na polzu deo svog nasle\u0111a, kako bi i generacije koje dolaze imale koristi.<\/p>\n\n\n\n<p>Legati se \u010duvaju zbog svoje kulturne, nau\u010dne i istorijske vrednosti, ili zbog zna\u010daja i ugleda li\u010dnosti koja je predmet posedovala. Institucija legata ima svoje korene u li\u010dnim, ali i duhovno motivisanim dobrotvorskim radom legatora.<\/p>\n\n\n\n<p>U Narodnom muzeju u Zrenjaninu postoje legati Uro\u0161a Predi\u0107a, Tivadara Vanjeka, Pauline Sudarski, Friderike Bende, Zlate Markov-Baranji, Ljubice Tapavi\u010dki i Tibora Varadija.<\/p>\n\n\n\n<p>Odnedavno, Narodni muzej bogatiji je za jo\u0161 jednu vrednu zaostav\u0161tinu.<\/p>\n\n\n\n<p>Akademik Miodrag Taba\u010dki poklonio je Narodnom muzeju Zrenjanin 112 svojih crte\u017ea. Ti su crte\u017ei bili izlo\u017eeni na izlo\u017ebi \u201eMiodrag Taba\u010dki &#8211; \u017divot i delo\u201c po\u010detkom ove godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eba je obuhvatala 54 panoa na kojima je bio predstavljen \u017eivot, \u0161kolovanje, scenografija i kostimi, profesorski univerzitetski rad, kao i nagrade i priznanja doajena srpske scenografije i kostimografije, akademika Miodraga Taba\u010dkog. Izlo\u017eba je predstavila i originalne pripremne radove za pozori\u0161ne predstave, scenografije i kostime, kao i likovne radove koji su nastajali tokom njegovih gimnazijskih dana i tokom studija.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako ro\u0111en u Kikindi, Miodrag Taba\u010dki je veoma vezan za Zrenjanin. U Zrenjaninu je zavr\u0161io sve \u0161kole a Arhitektonski fakultet i Akademiju za primenjene umetnosti, Odsek scenografije, u Beogradu.<\/p>\n\n\n\n<p>Prvu scenografiju je uradio u Narodnom pozori\u0161tu u Zrenjaninu 1973. godine i od tada je izveo preko dvesto pedeset scenografija, vi\u0161e od stotinu kostimografija dramskih dela, opera, mjuzikla, baleta i lutkarskih predstava. Zastupljen je u svetskim pregledima scenografije i kostimografije.<\/p>\n\n\n\n<p>U Svetskoj enciklopediji moderne scene (Giovanni Lista: La scene moderne, Encyclopedie mondiale des arts du spectacle dans la seconde moitie du XX siecle, Paris, Carpe 1997) Taba\u010dki je zastupljen samostalnom jedinicom, i to kao jedini pozori\u0161ni umetnik sa teritorije biv\u0161e Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n<p>Dopisni je \u010dlan Odeljenja umetnosti SANU i ono \u0161to treba naglasiti da je jedini \u010dlan koji dolazi iz oblasti primenjene umetnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Bavi se pedago\u0161kim radom od 1973. godine. Redovni je profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, gostuju\u0107i profesor Trent univerziteta u Notingemu u Velikoj Britaniji, kao i na univerzitetima u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama: Ohajo univerziteta u Etinsu, Univerziteta Konektikata u Storsu, Univerziteta Minesote u Mineapolisu, Karnegi-Merlon Univerziteta u Pitsburgu.<\/p>\n\n\n\n<p>Zahvaljuju\u0107i ovo vrednom poklonu, Narodni muzej u Zrenjaninu bogatiji je za veliko i zna\u010dajno kulturno nasle\u0111e.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U Zrenjaninu postoji duga tradicija legatorstva, svojevrsnog kulturnog dobro\u010dinstva. Umetnici ili ljudi koji su obele\u017eili \u017eivot grada u nekom periodu ostavljali su zajednici na polzu deo svog nasle\u0111a, kako bi i generacije koje dolaze imale koristi. Legati se \u010duvaju zbog svoje kulturne, nau\u010dne i istorijske vrednosti, ili zbog zna\u010daja i ugleda li\u010dnosti koja je predmet [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1775,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[21,47],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1774"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1774"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1774\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1776,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1774\/revisions\/1776"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1775"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1774"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1774"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1774"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}