{"id":1770,"date":"2025-05-11T13:15:16","date_gmt":"2025-05-11T11:15:16","guid":{"rendered":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/?p=1770"},"modified":"2025-05-11T13:15:16","modified_gmt":"2025-05-11T11:15:16","slug":"retko-susti-bagrem-beli","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/retko-susti-bagrem-beli\/","title":{"rendered":"Retko \u0161u\u0161ti bagrem beli"},"content":{"rendered":"\n<blockquote class=\"wp-block-quote\"><p>Nekada nije bilo ulice bez bagrema a danas je retko drvo na ovim prostorima.<\/p><\/blockquote>\n\n\n\n<p>Potisnule su ga neke druge vrste, modernije i popularnije, pa smo i zaboravili kako miri\u0161u ulice kad bagrem procveta.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Nekad su ulice u selima, \u010dak i u gradovima, bile oivi\u010dene drvoredima bagrema.<\/p>\n\n\n\n<p>Toliko smo ga voleli da je i u pesme u\u0161ao.<\/p>\n\n\n\n<p>Ko nije nekad zapevao &#8222;\u0160u\u0161ti, \u0161u\u0161ti, bagrem beli svojim cvetom uvelim\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Toliko ga je nekad bilo da smo mislili da je kod nas oduvek.<\/p>\n\n\n\n<p>A nije.<\/p>\n\n\n\n<p>Do\u0161ao je u Evropu, \u0161to zna\u010di i u Srbiju, u sedamnaestom veku. Poreklom je iz jugoisto\u010dnog dela Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, a ovamo su ga doneli, po jednoj teoriji, Turci prilikom svojih poseta Budimpe\u0161ti i Be\u010du.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugi izvori tvrde da se bagrem u Evropi najpre pojavio u Francuskoj, a u Vojvodinu, kasnije i u centralnu Srbiju, stigao preko Habzbur\u0161ke monarhije.<\/p>\n\n\n\n<p>Kad je jednom do\u0161ao, prili\u010dno je dugo ostao.<\/p>\n\n\n\n<p>To nije \u010dudno jer je u pitanju otporno i kvalitetno drvo, pogodno za brodove, drvnu gra\u0111u ili parket lepe \u017eu\u0107kaste boje.<\/p>\n\n\n\n<p>Jednako korisno za po\u0161umljavanje mo\u010dvarnih i buji\u010dnih terena, golih prostora i pustara. A Banat je u ta davna vremena imao i mo\u010dvare, bujice, goleti i pusto\u0161. Plodna zemlja se pojavila tek kasnije, zaslugom ljudskog rada i mudrog izbora drveta za sadnju.<\/p>\n\n\n\n<p>Za p\u010dele i p\u010delare, u davna vremena, kad su ljudi imali tek po nekoliko ko\u0161nica\u00a0predstavljao je spas i davao odli\u010dan med karakteristi\u010dne zlatne boje.<\/p>\n\n\n\n<p>Bagremov trn, duga\u010dak i o\u0161tar, prema narodnom verovanju, slu\u017eio je kao sredstvo protiv vampira, zamenjuju\u0107i glogov.<\/p>\n\n\n\n<p>Leti je davao hlad, zimi ogrev, li\u0161\u0107e je slu\u017eilo za hranu ovcama i kozama, a cvet je bio idealna rana pa\u0161a rojevima p\u010dela.<\/p>\n\n\n\n<p>U dvadesetom veku, naprotiv, neko se setio da proglasi bagrem invazivnom vrstom koja napada druge vrste i da po\u010dne velika se\u010da i njegovo uni\u0161tavanje.<\/p>\n\n\n\n<p>Stariji su mnogo \u017ealili zbog toga, kao i za dudovima i drugim zamalo istrebljenim vrstama.<\/p>\n\n\n\n<p>I sad zamiri\u0161e bagrem na ponekoj gradskoj ili seoskoj ulici, gde je pukom sre\u0107om izbegao sekiru i testeru.<\/p>\n\n\n\n<p>U gradu tek na nekim lokacijama, bagrenjak je tu da podseti na neka dobra, stara i mo\u017eda sre\u0107nija vremena.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nekada nije bilo ulice bez bagrema a danas je retko drvo na ovim prostorima. Potisnule su ga neke druge vrste, modernije i popularnije, pa smo i zaboravili kako miri\u0161u ulice kad bagrem procveta.&nbsp; Nekad su ulice u selima, \u010dak i u gradovima, bile oivi\u010dene drvoredima bagrema. Toliko smo ga voleli da je i u pesme [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1771,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[22,21,47],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1770"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1770"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1770\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1772,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1770\/revisions\/1772"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1771"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1770"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1770"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1770"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}