{"id":1759,"date":"2025-03-30T11:37:38","date_gmt":"2025-03-30T09:37:38","guid":{"rendered":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/?p=1759"},"modified":"2025-03-30T11:37:39","modified_gmt":"2025-03-30T09:37:39","slug":"istorija-popisa-u-srbiji-duga-dva-veka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/istorija-popisa-u-srbiji-duga-dva-veka\/","title":{"rendered":"Istorija popisa u Srbiji duga dva veka"},"content":{"rendered":"\n

Popisi stanovni\u0161tva veoma su va\u017eni za jednu dr\u017eavu jer se kroz njih, izme\u0111u ostalog, vide koje je sve promene odre\u0111ena dr\u017eava do\u017eivela. Mogu se videti razli\u010dite dru\u0161tveno-istorijske okolnosti, geopoliti\u010dke promene, ekonomska situacija\u2026<\/p><\/blockquote>\n\n\n\n

Jedva da je i jedan popis u Srbiji bio organizovan onako kako je zami\u0161ljeno i planirano a ba\u0161 se na primeru Srbije i popisa koji se organizuje bezmalo dva veka vidi kakve su se sve promene de\u0161avale.<\/p>\n\n\n\n

Popise su odlagali ratovi, popisano je stanovni\u0161tvo jedne zemlje a kod rezultata to je ve\u0107 bila sasvim neka druga\u2026 Popise je odlagao i prazan dr\u017eavni bud\u017eet ali i pandemija\u2026<\/p>\n\n\n\n

Prvi popis zbog poreza<\/h2>\n\n\n\n

Prvi popis se\u017ee u vreme Kne\u017eevine Srbije, kada je 1833. godine vlada knjaza Milo\u0161a naredila \u201eta\u010dan popis ljudstva i nepokretnog imanja\u201d, pi\u0161e u publikaciji koju je objavio Republi\u010dki zavod za statistiku.<\/p>\n\n\n\n

Popis je sproveden 1834. godine i prikupljene su informacije o biolo\u0161kim (pol, starost, telesna sposobnost vojnih obveznika), bra\u010dnim i ekonomskim obele\u017ejima stanovni\u0161tva, kao i o nepokretnoj imovini i fiskalnim obele\u017ejima.<\/p>\n\n\n\n

Od tada do 1874. godine u Kne\u017eevini je obavljeno 10 popisa stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Stru\u010dnjaci smatraju da se podaci ovog popisa ne mogu oceniti kao pouzdani, verovatno i zato \u0161to je glavni zadatak ovog popisa bio da se popi\u0161u nepokretna imanja i li\u010dne usluge za potrebe poreskog katastra.<\/p>\n\n\n\n

U Kraljevini Srbiji, od 1884. godine do balkanskih ratova sprovedeno je \u0161est popisa stanovni\u0161tva (1884, 1890, 1895, 1900, 1905. i 1910).<\/p>\n\n\n\n

Za razliku od ranijih popisa, sprovo\u0111enih po osnovu naredbe kneza ili vlade, popis iz 1884. je zna\u010dajan jer je sproveden na osnovu Zakona o popisu ljudstva i imovine, kao \u0161to su i svi naredni popisi vr\u0161eni na osnovu zakona.<\/p>\n\n\n\n

Sve do Prvog svetskog rata zakon je striktno izvr\u0161avan i predstavljao je krupan korak u razvitku srpske statistike. Popise su vr\u0161ili op\u0161tinski sudovi sa svojim popisiva\u010dima, a potom je popisni materijal dostavljan statisti\u010dkom odeljenju radi obrade podataka. Popisivano je stalno nastanjeno i prisutno stanovni\u0161tvo, sa znatno vi\u0161e obele\u017eja nego u prethodnim popisima: mesto ro\u0111enja, pol, starost, bra\u010dno stanje, maternji jezik, veroispovest, dr\u017eavljanstvo, pismenost, zanimanje, broj porodica (zadruga) prema broju \u010dlanova.<\/p>\n\n\n\n

Prvi rezultati svakog popisa objavljivani su u knjigama Prethodnih rezultata popisa u izdanju Uprave dr\u017eavne statistike.<\/p>\n\n\n\n

Popis iz 1910. godine je bio poslednji popis obavljen u Kraljevini Srbiji. Obradu kona\u010dnih rezultata popisa iz 1910. godine omeli su novi ratovi.<\/p>\n\n\n\n

Popisi u Vojvodini<\/h2>\n\n\n\n

Razvoj popisne statistike u Vojvodini odvijao se u okviru popisnih akcija sprovedenih u Austrijskoj carevini, i nakon Austro-ugarske nagodbe od 1867. godine u okviru Dvojne monarhije. Sve do 1857. godine izvo\u0111ene su parcijalne registracije stanovni\u0161tva sposobnog za vojsku, a te godine je izvr\u0161en prvi generalni popis stanovni\u0161tva ju\u017enoslovenskih zemalja u sastavu Austrijske carevine, \u0161to zna\u010di da nije imao samo fiskalnu namenu. Od 1869. godine na teritoriji Vojvodine redovno su sprovo\u0111ene popisne akcije i prikupljanje podataka o znatno ve\u0107em broju obele\u017eja nego u prethodnim popisima stanovni\u0161tva. Prvo u nadle\u017enosti ugarskog statisti\u010dkog ureda u Budimpe\u0161ti, a od 1880. godine istovremeno od strane Zagreba\u010dkog statisti\u010dkog ureda za Srem i Pe\u0161tanskog za Ba\u010dku i Banat.<\/p>\n\n\n\n

Od 1754. do 1910. godine izvr\u0161eno je ukupno 10 popisa stanovni\u0161tva: 1754, 1785, 1805, 1850\/51, 1857, 1869, 1880, 1890, 1900. i 1910. godine.<\/p>\n\n\n\n

Popis u novoj dr\u017eavi<\/h2>\n\n\n\n

Prvi popis posle rata, iz 1921. godine, po prvi put je obuhvatio celu teritoriju dana\u0161nje Republike Srbije.<\/p>\n\n\n\n

Popisima stanovni\u0161tva u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, a od 1929. godine Kraljevini Jugoslaviji, zapo\u010dinje jugoslovenska etapa popisne statistike u Srbiji. Definitivni rezultati objavljeni su u samo jednoj knjizi, 1932. godine, sa podacima o polu, starosti, veroispovesti i maternjem jeziku.<\/p>\n\n\n\n

Planirano je da slede\u0107i popis bude 1941. godine, ali je novi svetski rat ponovo omeo sprovo\u0111enje popisa stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Nakon Drugog svetskog rata po\u010dinje novi period razvoja jugoslovenske popisne statistike \u2013 od prvog posleratnog popisa, 1948. godine, do poslednjeg popisa u 1991. godini, sprovedenog pod okolnostima raspada Socijalisti\u010dke Federativne Republike Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n

Popisom stanovni\u0161tva 1961. godine zapo\u010deta je redovna desetogodi\u0161nja dinamika popisa stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Popis 1991. godine bio je poslednji popis sproveden kao jedinstvena akcija u granicama Jugoslavije stvorene 1918. godine.<\/p>\n\n\n\n

Popisi u novoj dr\u017eavi<\/h2>\n\n\n\n

Ali, po\u010deo je rat i raspad zemlje pa je Savezni zavod za statistiku kona\u010dne rezultate tog popisa objavio samo za podru\u010dje tada\u0161nje Savezne Republike Jugoslavije (kasnije Srbija i Crna Gora).<\/p>\n\n\n\n

U vreme popisa 2002. godine Srbija je jo\u0161 uvek bila u dr\u017eavnoj zajednici sa Crnom Gorom (nekada\u0161nja Savezna Republika Jugoslavija), ali je izgubila ingerencije na jednom delu svoje teritorije, jer je od 1999. godine AP Kosovo i Metohija pod protektoratom UN prema odredbama Rezolucije 1244.<\/p>\n\n\n\n

Popis je u Srbiji obavljen samo na teritoriji centralne Srbije i AP Vojvodine.<\/p>\n\n\n\n

Kod popisa 2011. godine ponovo je do\u0161lo do odre\u0111enih metodolo\u0161kih promena.<\/p>\n\n\n\n

I jo\u0161 jedna zanimljivost vezana za ovaj popis.<\/p>\n\n\n\n

Prema Zakonu o popisu stanovni\u0161tva, doma\u0107instava i stanova 2011. trebalo je da popis bude sproveden od 1. do 15. aprila 2011. godine, me\u0111utim, u bud\u017eetu Republike Srbije nije na vreme obezbe\u0111eno dovoljno sredstava za njegovu pripremu i terensku realizaciju. Nakon postizanja dogovora izme\u0111u Vlade Republike Srbije i Evropske komisije o zajedni\u010dkom finansiranju popisnih aktivnosti, popisivanje je odlo\u017eeno za \u0161est meseci.<\/p>\n\n\n\n

Poslednji popis u Republici Srbiji sproveden je 2022. godine. Popisna akcija je ponovo planirana za april 2021. godine, sa kriti\u010dnim momentom 31. marta, u skladu sa preporu\u010denom desetogodi\u0161njom dinamikom sprovo\u0111enja popisa. Ovog puta je do odlaganja do\u0161lo zbog nepovoljne epidemiolo\u0161ke situacije prouzrokovane pandemijom koronavirusa, pa je kriti\u010dni momenat popisa pomeren na 30. septembar, pi\u0161e u publikaciji koju je objavio Republi\u010dki zavod za statistiku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Popisi stanovni\u0161tva veoma su va\u017eni za jednu dr\u017eavu jer se kroz njih, izme\u0111u ostalog, vide koje je sve promene odre\u0111ena dr\u017eava do\u017eivela. Mogu se videti razli\u010dite dru\u0161tveno-istorijske okolnosti, geopoliti\u010dke promene, ekonomska situacija\u2026 Jedva da je i jedan popis u Srbiji bio organizovan onako kako je zami\u0161ljeno i planirano a ba\u0161 se na primeru Srbije i […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1760,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[22,47],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1759"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1759"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1759\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1761,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1759\/revisions\/1761"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1760"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1759"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1759"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1759"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}