{"id":1739,"date":"2025-01-19T14:08:48","date_gmt":"2025-01-19T13:08:48","guid":{"rendered":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/?p=1739"},"modified":"2025-01-19T14:08:48","modified_gmt":"2025-01-19T13:08:48","slug":"istorija-gradnje-od-urbanista-do-investitora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/istorija-gradnje-od-urbanista-do-investitora\/","title":{"rendered":"Istorija gradnje: Od urbanista do investitora"},"content":{"rendered":"\n<blockquote class=\"wp-block-quote\"><p>Prema mi\u0161ljenju urbanista, u proteklih 70 godina mo\u017ee se prepoznati nekoliko perioda koje karakteri\u0161u razli\u010diti vidovi planiranja i realizacija.<\/p><\/blockquote>\n\n\n\n<p>Prvi period je od 1956. do 1968. godine u kome je najve\u0107i deo stambene izgradnje realizovan na slobodnim prostorima ili u okviru postoje\u0107ih stambenih blokova, ru\u0161enjem porodi\u010dnih i izgradnjom vi\u0161eporodi\u010dnih stambenih objekata. U strukturi stanova najvi\u0161e su bili zastupljeni dvosobni stanovi. Ova naselja su \u201eDunavska\u201c, \u201eDuvanika\u201c, \u201e\u0160e\u0107erana\u201c, \u201eRu\u017ea \u0160ulman\u201c, \u201eLesnina\u201c i delom \u201eMala Amerika\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>U periodu od 1968. do 1995. izgra\u0111ena su dva najve\u0107a lokaliteta \u2013 \u201eBaglja\u0161\u201c i \u201eBrigadira Risti\u0107a\u201c, kao i lokalitet \u201e4. jul\u201c (D3 i D2).<\/p>\n\n\n\n<p>Naselje \u201eBaglja\u0161\u201c je gra\u0111eno na slobodnim prostorima, a \u201e4. jul\u201c je nastao urbanom obnovom \u2013 totalnom rekonstrukcijom naselja (ru\u0161enje postoje\u0107eg porodi\u010dnog stanovanja i izgradnja objekata vi\u0161eporodi\u010dnog stanovanja). Naselja \u201eBrigadira Risti\u0107a\u201c i \u201eDunavska\u201c tako\u0111e su nastala urbanom obnovom \u2013 potpunom rekonstrukcijom i ru\u0161enjem postoje\u0107ih porodi\u010dnih stambenih objekata i izgradnjom vi\u0161eporodi\u010dnog stanovanja u sli\u010dnoj blokovskoj matrici objekata otvorenih i poluotvorenih blokova.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz prugu, nadvo\u017enjak i glavnu gradsku saobra\u0107ajnicu, Brigadira Risti\u0107a i Bulevar Milutina Milankovi\u0107a \u010dine prelazni motiv od naselja \u201eBaglja\u0161\u201c ka centru grada i porodi\u010dnom stanovanju naselja \u201eGradnulica\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>U ovom periodu objekti se grade kao prostorni formirani nizovi dva ili vi\u0161e objekta, tako locirani da formiraju poluzatvorene prostore unutar blokova, gde su u okviru zelenih povr\u0161ina projektovana i realizovana de\u010dja igrali\u0161ta i organizovane zelene povr\u0161ine. Infrastruktura prati stambenu izgradnju \u2013 ure\u0111uju se saobra\u0107ajne povr\u0161ine, zelene povr\u0161ine, grade objekti de\u010dje za\u0161tite, delimi\u010dno i \u0161kole.<\/p>\n\n\n\n<p>U pogledu prostorne organizacije stanova, funkcionalnosti i povr\u0161ina po\u0161tuju se preporuke i standardi oko dispozicije stana u odnosu na provetravanje i insolaciju (stan uvek izlazi na dve strane, sem kod malih stanova gde to nije mogu\u0107e posti\u0107i). Broj stanova na stepeni\u0161tu po eta\u017ei je uglavnom \u010detiri, uvodi se ekonomska lo\u0111a u organizaciju stana. U okviru objekata projektuju se i realizuju zajedni\u010dke prostorije stanara, liftovi, ostave za bicikle, ve\u0161ernice. Karakteristi\u010dno za ovaj period je i uvo\u0111enje potkrovne eta\u017ee za stanovanje.<\/p>\n\n\n\n<p>Period od 1995. do 2005. godine, zbog ekonomskih, politi\u010dkih i ukupnih dru\u0161tvenih doga\u0111anja, predstavlja period stagnacije u stambenoj izgradnji. Ovaj period ostavio je traga i na postoje\u0107em stambenom fondu (neodr\u017eavanje, promena vlasni\u0161tva, nedefinisana struktura upravljanja).<\/p>\n\n\n\n<p>Grade se pojedina\u010dni, slobodnostoje\u0107i objekti, jo\u0161 uvek uz podr\u0161ku dr\u017eave i prema prethodnim standardima. To su objekti koji se grade kao dopuna postoje\u0107ih blokova \u201eBrigadira Risti\u0107a\u201c (grupacija \u201eC\u201c), objekti u centru na lokalitetima predvi\u0111enim za totalnu rekonstrukciju, kao i u Bulevaru Milutina Milankovi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Period od 2005. do 2012. godine predstavlja period vra\u0107anja stambene izgradnje, ali i dalje na pojedina\u010dnim lokalitetima, uglavnom kao dopuna postoje\u0107ih blokova vi\u0161eprodi\u010dnog stanovanja, kroz izgradnju slobodnostoje\u0107ih objekata u naselju \u201eBrigadira Risti\u0107a\u201c i \u201eRu\u017ea \u0160ulman\u201c i na pojedina\u010dnim lokalitetima definisane prete\u017ene namene \u201evi\u0161eporodi\u010dno stanovanje\u201c, kao urbana obnova \u2013 zamena postoje\u0107ih porodi\u010dnih objekata vi\u0161eporodi\u010dnim.<\/p>\n\n\n\n<p>Promene koje su nastale u ekonomskim odnosima, uslovile su i promene u izgradnji, pa su tako, naslanjaju\u0107i se na nove trendove tr\u017ei\u0161ne privrede, ali i promene u dr\u017eavnom i dru\u0161tvenom sistemu, potpuno ukinuta pravila izgradnje stambenih objekata kako u pogledu organizacije objekata i njihovog kvaliteta, tako i u pogledu organizacije stanova.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbog svega toga, ne mo\u017ee se jasno sagledati ovaj period izgradnje i na\u010dini funkcionisanja kako dru\u0161tvenih prilika, porodi\u010dne zajednice, tako i celokupnog stanovanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Period od 2012. karakteri\u0161e intenzivnija stambena izgradnja kao dopuna stambenih blokova, ali najve\u0107im delom kao urbana obnova, odnosno zamena postoje\u0107ih porodi\u010dnih ku\u0107a objektima vi\u0161eporodi\u010dnog stanovanja u okviru postoje\u0107ih parcela porodi\u010dnog stanovanja. Uglavnom se radi o pojedina\u010dnim lokalitetima, koji nisu povezani i ne \u010dine celinu bloka ili ulice.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbog toga, vrlo \u010desto, ovi objekti nisu primereni okru\u017eenju i naru\u0161avaju postoje\u0107e prete\u017ene namene porodi\u010dnog stanovanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Planska ograni\u010denja spratnosti, zauzetosti parcele i druga pravila koja mogu za\u0161tititi postoje\u0107e prete\u017ene namene i intergisati nove objekte u okru\u017eenje, uglavnom ne daju zadovoljavaju\u0107e rezultate.<\/p>\n\n\n\n<p>Uvo\u0111enje Pravilnika za izgradnju stambenih zgrada i stanova je bio osnov da se uvede red u izgradnju stanova i vrate parametri stambene izgradnje.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, zahtevi investitora i tr\u017ei\u0161ta vrlo \u010desto uti\u010du kako na kvalitet izgradnje, tako i na organizaciju objekata i stanova. U tom kontekstu, ne mo\u017ee se dati ocena dana\u0161njeg stanovanja, osim da se zadovoljavaju minimalni parametri u organizaciji stanova i zgrada, \u0161to prouzrokuje minimum zelenih povr\u0161ina, minimum parking mesta, organizaciju stanova prema jednoj strani, veliki broj stanova po eta\u017ei, slabu insolaciju, lo\u0161e vizure.<\/p>\n\n\n\n<p>Novu izgradnju, u ve\u0107ini slu\u010dajeva, ne prati razvoj infrastrukture, na na\u010din da se ona integri\u0161e u okru\u017eenje. Iako Zrenjanin ima sve manje stanovnika, izgradnja stanova je sve intenzivnija. Ovaj fenomen se ne mo\u017ee objasniti potrebom grada za stambenim prostorom, ve\u0107 ekonomskim procesima i tranzicijom kapitala.<\/p>\n\n\n\n<p>U tom smislu se ne mo\u017ee predvideti kako \u0107e se ovaj trend izgradnje odraziti na razvoj stanovanja, infrastrukture, kao i razvoj grada u celini, smatraju autori Generalnog urbanisti\u010dkog plana.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema mi\u0161ljenju urbanista, u proteklih 70 godina mo\u017ee se prepoznati nekoliko perioda koje karakteri\u0161u razli\u010diti vidovi planiranja i realizacija. Prvi period je od 1956. do 1968. godine u kome je najve\u0107i deo stambene izgradnje realizovan na slobodnim prostorima ili u okviru postoje\u0107ih stambenih blokova, ru\u0161enjem porodi\u010dnih i izgradnjom vi\u0161eporodi\u010dnih stambenih objekata. U strukturi stanova najvi\u0161e [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1107,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[19,35],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1739"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1739"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1739\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1740,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1739\/revisions\/1740"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1107"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1739"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1739"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1739"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}