{"id":1687,"date":"2024-07-14T13:12:32","date_gmt":"2024-07-14T11:12:32","guid":{"rendered":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/?p=1687"},"modified":"2024-07-14T13:12:52","modified_gmt":"2024-07-14T11:12:52","slug":"banja-rusanda-zapostavljena-lepotica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/banja-rusanda-zapostavljena-lepotica\/","title":{"rendered":"Banja Rusanda &#8211; zapostavljena lepotica"},"content":{"rendered":"\n<blockquote class=\"wp-block-quote\"><p>Mnogi znaju za lekovito blato kojim Banja Rusanda obiluje i po kom je nadaleko poznata ne samo u na\u0161oj zemlji.<\/p><\/blockquote>\n\n\n\n<p>Ali, retko se pi\u0161e i pri\u010da o tome kako je ova banja nastala, a jo\u0161 re\u0111e o tome kako je za razliku od evropskih pa i srpskih banja i le\u010dili\u0161ta, Rusanda dobrim delom nastala kao zadu\u017ebina.<\/p>\n\n\n\n<p>Postoji nekoliko legendi kako je otkrivena lekovitost blata u jezerima na obodu Melenaca kao i nekoliko o tome kako je Banja Rusanda dobila ime.<\/p>\n\n\n\n<p>Ono \u0161to bele\u017ee istorijske knjige je da je 1867. godine seoski paroh Nikola Bibi\u0107 otkrio kako je blato u jezerima lekovito a mulj i vodu poslao na analizu u Be\u010d.<\/p>\n\n\n\n<p>Be\u010dki stru\u010dnjaci otkrili su da su blato i voda izuzetno lekoviti i da ne zaostaju po tome za banjama koje su u to vreme bile popularne u Evropi.<\/p>\n\n\n\n<p>Posle potvrde onoga \u0161to je slutio, paroh Bibi\u0107 napravio je prvo kupatilo na otvorenom ali je le\u010denje u njemu bilo uslovljeno vremenskim prilikama.<\/p>\n\n\n\n<p>Tada na scenu stupa prva dobrotvorka Ana Klaji\u0107 koja, u spomen na preminule sinove i supruga, osniva fondaciju i zave\u0161tava, po jednim izvorima 20 a po drugima 30.000 tada\u0161njih forinti za gradnju Banje.<\/p>\n\n\n\n<p>I tako 1878. godine ni\u010de prvi paviljon, zgrada kupatila sa 20 kabina, na kojoj je stajala plo\u010da: &#8222;Bolnom \u010dove\u010danstvu, a u korist Srpske pravoslavne crkve melena\u010dke 1878. godine Josif i Ana Klaji\u0107&#8220;.<\/p>\n\n\n\n<p>Ve\u0107 \u010detvrt veka kasnije, 1904. godine, Banja Rusanda je imala \u010detiri moderna hotela sa 74 sobe.<\/p>\n\n\n\n<p>Izme\u0111u dva rata, dobrotvori Du\u0161an i Anka Cvejanov daruju novac za izgradnju paviljona V, koji je trebalo da poslu\u017ei le\u010denju siroma\u0161nih zanatlija.<\/p>\n\n\n\n<p>Za razliku od paviljona Klaji\u0107evih, koji i danas postoji, ovaj paviljon V danas nije u funkciji.<\/p>\n\n\n\n<p>Na razvoj banje jako je uticala prva pruga Velika Kikinda &#8211; Veliki Be\u010dkerek, jer je voz prolazio i kroz Melence.<\/p>\n\n\n\n<p>To je zna\u010dilo da se vozom mo\u017ee sti\u0107i u selo pa je \u017eeleznica banji donela pravi procvat.<\/p>\n\n\n\n<p>Banja se u 20. veku razvijala ali je 90-tih godina pro\u0161log veka taj razvoj zaostao i za razliku od drugih banja u Srbiji, Rusanda se nije upisala na mapu po\u017eeljnih turisti\u010dkih destinacija.<\/p>\n\n\n\n<p>Na \u017ealost, jer je lekovitost Rusande dokazana ba\u0161 kao i stru\u010dnost zaposlenih.<\/p>\n\n\n\n<p>U banji, osim odeljenja za le\u010denje nema drugog sadr\u017eaja i u nju se dolazi samo zbog le\u010denja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mnogi znaju za lekovito blato kojim Banja Rusanda obiluje i po kom je nadaleko poznata ne samo u na\u0161oj zemlji. Ali, retko se pi\u0161e i pri\u010da o tome kako je ova banja nastala, a jo\u0161 re\u0111e o tome kako je za razliku od evropskih pa i srpskih banja i le\u010dili\u0161ta, Rusanda dobrim delom nastala kao [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1688,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[22,47],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1687"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1687"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1687\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1690,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1687\/revisions\/1690"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1687"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1687"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1687"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}