{"id":1524,"date":"2023-04-02T13:35:16","date_gmt":"2023-04-02T11:35:16","guid":{"rendered":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/?p=1524"},"modified":"2023-04-02T13:35:17","modified_gmt":"2023-04-02T11:35:17","slug":"engleski-vrt","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/engleski-vrt\/","title":{"rendered":"Engleski vrt"},"content":{"rendered":"\n<blockquote class=\"wp-block-quote\"><p>Nismo Englezi ali to ne zna\u010di da ne mo\u017eemo priu\u0161titi sebi par\u010de engleskog u svom vrtu.<\/p><\/blockquote>\n\n\n\n<p>Jer, engleski vrt jedan je od naj\u010de\u0161\u0107ih i najlep\u0161ih koncepata ure\u0111enja vrta odnosno ba\u0161te.<\/p>\n\n\n\n<p>Evropa je do polovine 18. veka \u017eivela pod diktatom francuskog vrta. Jedne stroge, rigidne forme u kojoj je sve bilo pod konac odnosno pod lenjir.<\/p>\n\n\n\n<p>Onda se pojavio \u010dovek po imenu Lanselot Braun. Zvali su ga i \u201cKejpbiliti\u201d Braun jer je, tako ka\u017ee legenda, svojim klijentima, a imao ih je mnogo u bogatoj i dugoj karijeri, govorio da njihovi posedi imaju \u201cpotencijal\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160ta je to Braun uneo u engleske vrtove 18. veka?<\/p>\n\n\n\n<p>Vrt je relaksirao. Dakle, osnovni elementi engleskog vrta po Braunu su ustalasale trave, ra\u0161trkano drve\u0107e, obavezno jezerce i staze koju kroz vrt vijugaju.<\/p>\n\n\n\n<p>Braun je prirodi u engleskom vrtu dao veliku slobodu ali i ne bez ikakve kontrole.<\/p>\n\n\n\n<p>Drve\u0107e i grmovi, po Braunu, grupi\u0161u se u nepravilne skupove, drve\u0107e slobodno raste, obavezan je travnjak, ako je mogu\u0107e i bilo bi lepo da vrt ima i neravnine, malo ravno, pa neravno, obavezna je voda, jezerce ili ve\u0107a fontana. Staze su krivudave i nenametljivo povezuju ceo vrt.<\/p>\n\n\n\n<p>Ako je ikako mogu\u0107e, vrt bi trebalo da ima i neki tajni deo, malo divljine nije na odmet, a od mobilijara je obavezna bar jedna klupa.<\/p>\n\n\n\n<p>Od cve\u0107a obavezna je ru\u017ea.\u00a0Ba\u0161 kao i Englezi, i engleski vrt je poprili\u010dno konzervativan. U njemu se nalaze tradicionalne biljke, kao \u0161to je, pre svih, ru\u017ea, kojih u vrtu valja imati od onih prvih prole\u0107nih do poznih jesenjih. Tu su i hortenzije, skoro zaboravljeni bo\u017euri, ljiljani, dalije.<\/p>\n\n\n\n<p>Obavezan detalj svakog engleskog vrta su penja\u010dice, posebno br\u0161ljan, ali i druge koje obavijaju predmete, ku\u0107u, drve\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160ta od engleskog vrta mo\u017eete imati u svom?<\/p>\n\n\n\n<p>Mo\u017eete napraviti gredice, prepune raznolikog cve\u0107a, koje odaju utisak da se prelivaju od boja i mirisa.<\/p>\n\n\n\n<p>Jer, engleski vrt karakteri\u0161e velika raznolikost biljaka u njemu. Slobodno me\u0161ajte, boje, mirise, teksture.<\/p>\n\n\n\n<p>Ako volite staromodne biljke,&nbsp; engleski vrt \u0107e vas pozdraviti. U engleskom vrtu svoje su mesto na\u0161li i karanfili i gladiole.<\/p>\n\n\n\n<p>Prole\u0107e je na svom po\u010detku, imate jo\u0161 vremena a kako bi rekao kreator tipi\u010dnog engleskog vrta, Lanselot Braun, va\u0161 vrt sigurno ima potencijal.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nismo Englezi ali to ne zna\u010di da ne mo\u017eemo priu\u0161titi sebi par\u010de engleskog u svom vrtu. Jer, engleski vrt jedan je od naj\u010de\u0161\u0107ih i najlep\u0161ih koncepata ure\u0111enja vrta odnosno ba\u0161te. Evropa je do polovine 18. veka \u017eivela pod diktatom francuskog vrta. Jedne stroge, rigidne forme u kojoj je sve bilo pod konac odnosno pod lenjir. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1525,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[24,30,47],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1524"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1524"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1524\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1526,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1524\/revisions\/1526"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1525"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1524"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1524"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1524"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}