{"id":1421,"date":"2022-06-19T11:58:05","date_gmt":"2022-06-19T09:58:05","guid":{"rendered":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/?p=1421"},"modified":"2022-06-19T11:58:06","modified_gmt":"2022-06-19T09:58:06","slug":"zaboravljeni-velikani-a-njihova-zaostavstina-ugrozena-nemarom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/zaboravljeni-velikani-a-njihova-zaostavstina-ugrozena-nemarom\/","title":{"rendered":"ZABORAVLJENI VELIKANI A NJIHOVA ZAOSTAV\u0160TINA UGRO\u017dENA NEMAROM"},"content":{"rendered":"\n<blockquote class=\"wp-block-quote\"><p>Stru\u010dnjak koji je velikim delom zaslu\u017ean za graditeljsku ba\u0161tinu Zrenjanina<strong> <\/strong>sigurno je velikobe\u010dkere\u010dki arhitekta Rudolf Jaric.<\/p><\/blockquote>\n\n\n\n<p>U ti\u0161ini i nezabele\u017eeno, ove godine navr\u0161ava se sto godina od boravka arhitekte Rudolfa Jarica<strong> <\/strong>u Velikom Be\u010dkereku i izgradnje \u010detiri monumentalne palate.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako se odnosimo prema velikanima sli\u010dno se odnosimo i prema njihovoj zaostavi\u0161tini.<\/p>\n\n\n\n<p>Rudolf Jaric projektovao je \u010detiri monumentalne zgrade u Zrenjaninu i sve \u010detiri imaju status kulturnog dobra.<\/p>\n\n\n\n<p>Ro\u0111en je u Velikom Be\u010dkereku, u gra\u0111anskoj porodici 1847. godine,<strong> <\/strong>pi\u0161u stru\u010dnjaci Zavoda za za\u0161titu kulture Zrenjanina.<\/p>\n\n\n\n<p>Otac Andreas, ugledni Be\u010dkere\u010dki majstor obu\u0107ar, bio je dovol\u0458no imu\u0107an da sina po\u0161alje na studije arhitekture u Budimpe\u0161tu. Vratio se u rodni grad 1879. godine, najverovatnije na poziv svog prijatelja \u0110ule Dauna da mu izgradi palatu i tu ostaje nekoliko godina. <\/p>\n\n\n\n<p>Za to vreme, lokalni trgovac i zanatlija Vilmo\u0161 Grimbaum iskoristio je prisustvo ovog pe\u0161tanskog arhitekte i od njega naru\u010dio planove za izgradnju svoje nove palate u glavnoj ulici. <\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, nisu ga anga\u017eovali samo bogati gra\u0111ani, ve\u0107 je projektovao i za grad. Na javnom nadmetanju za izgradnju Honvedske kasarne i zgrade osnovne \u0161kole u Velikom Be\u010dkereku, Jaric je pobedio kao najpovol\u0458niji ponu\u0111a\u010d. Tako je, za svega par godina, projektovao i izvodio radove na \u010detiri monumentalne zgrade. Najverovatnije je u to vreme bio jedini prestoni\u010dki arhitekta koji je boravio u Be\u010dkereku.<\/p>\n\n\n\n<p>Pretpostavl\u0458a da se, u nekom trenutku, vratio u Budimpe\u0161tu gde je proveo \u017eivot sa \u017eenom Barbarom Apoloniom Kalchgruber.<\/p>\n\n\n\n<p>Gradio je u duhu neorenesanse, stilu u arhitekturi koji je bio aktuelan na ovim prostorima osamdesetih godina 19. veka. Od originalnih planova arhitekte Jarica, sa\u010duvani su jedino planovi Daunove palate, potpisani marta 1879. godine, koji se \u010duvaju u Istorijskom arhivu Zrenjanin.<\/p>\n\n\n\n<p>Njegova zaostav\u0161tina su Daunova palata, odnosno zgrada stare Robne ku\u0107e Beograd u centru grada, koja propada vi\u0161e od jedne decenije, ku\u0107a\u00a0Vilmo\u0161a Grinbauma, u kojoj je danas knji\u017eara \u201cKultura\u201d, zgrada Poljoprivredne \u0161kole kao i zgrada srednje \u0161kole \u201cNikola Tesla\u201d.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Stru\u010dnjak koji je velikim delom zaslu\u017ean za graditeljsku ba\u0161tinu Zrenjanina sigurno je velikobe\u010dkere\u010dki arhitekta Rudolf Jaric. U ti\u0161ini i nezabele\u017eeno, ove godine navr\u0161ava se sto godina od boravka arhitekte Rudolfa Jarica u Velikom Be\u010dkereku i izgradnje \u010detiri monumentalne palate. Kako se odnosimo prema velikanima sli\u010dno se odnosimo i prema njihovoj zaostavi\u0161tini. Rudolf Jaric projektovao je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1422,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[21,47],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1421"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1421"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1421\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1423,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1421\/revisions\/1423"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1422"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1421"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1421"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1421"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}