{"id":1408,"date":"2022-05-22T12:52:17","date_gmt":"2022-05-22T10:52:17","guid":{"rendered":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/?p=1408"},"modified":"2022-05-22T12:59:34","modified_gmt":"2022-05-22T10:59:34","slug":"tamis","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/tamis\/","title":{"rendered":"TAMI\u0160"},"content":{"rendered":"\n<blockquote class=\"wp-block-quote\"><p>Na Begeju \u017eivimo a Tisa nam je nekako tu, poznata i bliska. Ima onih koji jo\u0161 nisu upoznali Tami\u0161. Vreme je da ga upoznamo.<\/p><\/blockquote>\n\n\n\n<p>Jer, retko ko zna da je Tami\u0161 planinska reka. To nije \u010dudo, jer ono \u0161to mi vidimo od Tami\u0161a, to je uglavnom jedna mirna, lenja ravni\u010darska reka. Ali, tamo gde nastaje, Tami\u0161 je druga\u010diji.<\/p>\n\n\n\n<p>Tami\u0161 izvire u severnim delovima rumunskih Karpata, u delu koji se zove Cernei planine.<\/p>\n\n\n\n<p>Prolazi kroz ceo Banat a u\u0161\u0107e mu je kod Pan\u010deva gde se uliva u Dunav.<\/p>\n\n\n\n<p>Ukupna du\u017eina Tami\u0161a, od izvora pa do u\u0161\u0107a, iznosi 359 kilometara. Od toga, u rumunskom delu se nalazi 241 a u srpskom delu 118 kilometara.<\/p>\n\n\n\n<p>Kad u\u0111e u Banat, Tami\u0161 se &#8222;pobanati&#8220; i postaje spora, ravni\u010darska reka.<\/p>\n\n\n\n<p>Uglavnom. U prole\u0107e, kad po\u010dnu ki\u0161e a na Karpatima po\u010dne da se topi sneg, zna Tami\u0161 i da se izlije i poplavi pa\u0161njake i puteve.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160ta jo\u0161 nismo znali o Tami\u0161u?<\/p>\n\n\n\n<p>Tami\u0161 ima veliki broj malih pritoka. Najve\u0107i broj pritoka Tami\u0161a je u Rumuniji, Raul Rece, reka Slatina, Valea Mare, Rugiu, reka Sebe\u0161, Bistra Reka, \u0160urgani, Timi\u0161ana, Pogani\u0161, Timi\u0161ul Mort i Vena Mare.<\/p>\n\n\n\n<p>U Vojvodini tek jednu, reku Brzavu.<\/p>\n\n\n\n<p>Proti\u010de Tami\u0161 kroz gradove i sela. Od ve\u0107ih gradova kroz Karansebe\u0161 i Lugo\u0161 u Rumuniji i Pan\u010devo u Srbiji.<\/p>\n\n\n\n<p>Sela je mnogo vi\u0161e: Armeni\u0161, Slatina Timi\u0161, Kavaran i Rudna u Rumuniji, i Ja\u0161a Tomi\u0107, Boka, Se\u010danj, Neuzina, Boto\u0161, Toma\u0161evac, Orlovat, Idvor, Farka\u017edin, Sakule, Opovo, Sefkerin, Glogonj i Jabuka u Vojvodini.<br><br>Jo\u0161 u anti\u010dkim, rimskim, vremenima pominje se ime Tami\u0161a kao Tibiskus i Tibisis.<\/p>\n\n\n\n<p>I \u0161ta jo\u0161 ne znamo?<\/p>\n\n\n\n<p>Staro u\u0161\u0107e Tami\u0161a se nalazilo nekih 40 kilometara udaljeno od dana\u0161njeg u\u0161\u0107a, izme\u0111u \u010cente i Surduka.<\/p>\n\n\n\n<p>U Toma\u0161evcu je Tami\u0161 posebno lep. U prole\u0107e malo br\u017ei i mutniji a onda vremenom uspori, ugreje se i pro\u010disti.<\/p>\n\n\n\n<p>Toma\u0161ev\u010dani ali i Zrenjaninci imaju svoja omiljena mesta na Tami\u0161u. Dodatnu lepotu daju mu guste topole i zeleni, nepregledni pa\u0161njaci.<\/p>\n\n\n\n<p>Prijatan je za kupanje a jo\u0161 prijatniji za veslanje.<\/p>\n\n\n\n<p>Prona\u0111ite ovog leta svoj deo Tami\u0161a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na Begeju \u017eivimo a Tisa nam je nekako tu, poznata i bliska. Ima onih koji jo\u0161 nisu upoznali Tami\u0161. Vreme je da ga upoznamo. Jer, retko ko zna da je Tami\u0161 planinska reka. To nije \u010dudo, jer ono \u0161to mi vidimo od Tami\u0161a, to je uglavnom jedna mirna, lenja ravni\u010darska reka. Ali, tamo gde nastaje, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1411,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[21,36,47],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1408"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1408"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1408\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1410,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1408\/revisions\/1410"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1411"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1408"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1408"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1408"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}