{"id":1128,"date":"2020-07-09T20:24:34","date_gmt":"2020-07-09T18:24:34","guid":{"rendered":"http:\/\/gsigma.rs\/blog\/?p=1128"},"modified":"2020-07-09T20:24:34","modified_gmt":"2020-07-09T18:24:34","slug":"veliki-beckerek-grad-sa-deset-ciglana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/veliki-beckerek-grad-sa-deset-ciglana\/","title":{"rendered":"VELIKI BE\u010cKEREK \u2013 GRAD SA DESET CIGLANA"},"content":{"rendered":"<blockquote><p>Velikobe\u010dkere\u010dke ciglane bile su poznate \u0161irom sveta. Ili, bar sveta Austrougarske monarhije.<\/p><\/blockquote>\n<p>To ne \u010dudi ako se zna da je, u vremenu procvata ciglarstva, a to je za Veliki Be\u010dkrerek druga polovina 19. veka, na\u0161 grad imao desetak ciglana iz kojih je izlazilo na milione opeka.<\/p>\n<p>O velikobe\u010dkere\u010dkim ciglanama pisao je istori\u010dar Dejan Vorgi\u0107.<\/p>\n<p>&#8211; Najvi\u0161e ciglana po\u010delo je sa radom u drugoj polovini 19. veka, ka\u017ee Dejan Vorgi\u0107. Nadaleko su poznate Daunova ciglana, ciglane Klajn, \u0160tagel\u0161mit, Ujvari, Gojkov\u2026 Opeka je u tim ciglanama proizvo\u0111ena u milionskim ciframa i to je bila vrlo kvalitetna cigla. U prilog tome ide \u010dinjenica da i danas nalazimo cigle iz tog perioda u odli\u010dnom stanju, ka\u017ee Vorgi\u0107.<\/p>\n<p>Koliko su napredni bili vlasnici ciglana u to vreme govori i to da su ve\u0107 tada znali za ne\u0161to \u0161to danas zovemo logotip.<\/p>\n<p>Naime, svaka cigla je \u201e\u017eigosana\u201c imenom vlasnika ili \u010dak i posebnim za\u0161titnim znakom pojedine ciglane.<\/p>\n<p>To je, ka\u017ee Vorgi\u0107, ra\u0111eno kako bi se izbegle zloupotrebe u trgovini, ali \u017eig je garantovao i odre\u0111eni kvalitet.<\/p>\n<p>Jedan od najbogatijih Velikobe\u010dkere\u010dana bio je Jano\u0161 Panji, tako\u0111e vlasnik ciglane. Ba\u0161 zahvaljuju\u0107i parnoj ciglani kojom je upravljao, zapam\u0107en je kao jedan od najve\u0107ih graditelja u Velikom Be\u010dkereku. Ponosno u centru grada i danas stoji Panjijeva palata.<\/p>\n<p>Jo\u0161 jedna zanimljivost vezana za ciglane.<\/p>\n<p>Cigle su se u prvo vreme pravile u razli\u010ditim dimenzijama. Svaki vlasnik ciglane imao je svoje kalupe. Vrlo brzo pojavila se potreba standardizacije. Jednostavno, cigle su morale dobiti standardne dizmenzije, kako bi graditeljima posao bio olak\u0161an.<\/p>\n<p>Prva standardizacija uvedena je 1890. godine i njome je propisan format cigle, odnosno propisane su njene dimenzije, ka\u017ee Bojan Koj\u010di\u0107, istori\u010dar umetnosti iz Zavoda za za\u0161titu spomenika kulture. Cigle nisu bile jeftine, i njima su zidane ku\u0107e imu\u0107nijih ljudi. Ili se ciglom zidao uli\u010dni deo ku\u0107e, a ostali zidovi su bili od \u010derpi\u0107a.<\/p>\n<p>Ciglarstvo je cvetalo od druge polovine 19. veka pa sve do po\u010detka Drugog svetskog rata. U me\u0111uvremenu, neke su ciglane propadale, druge se otvarale, neke se udru\u017eivale\u2026<\/p>\n<p>Rat pa posleratna nacionalizacija u zaborav su otpravile zrenjaninske ciglane. Rupe iz kojih se vadila glina su zatrpane, tornjevi sru\u0161eni.<\/p>\n<p>Ali ne\u0161to je ipak ostalo. Iza Panjija palata a iza Klajna \u2013 bara.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Velikobe\u010dkere\u010dke ciglane bile su poznate \u0161irom sveta. Ili, bar sveta Austrougarske monarhije. To ne \u010dudi ako se zna da je, u vremenu procvata ciglarstva, a to je za Veliki Be\u010dkrerek druga polovina 19. veka, na\u0161 grad imao desetak ciglana iz kojih je izlazilo na milione opeka. O velikobe\u010dkere\u010dkim ciglanama pisao je istori\u010dar Dejan Vorgi\u0107. &#8211; [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1129,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[21,47],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1128"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1128"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1128\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1130,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1128\/revisions\/1130"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1129"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1128"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1128"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1128"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}