{"id":1102,"date":"2020-05-05T16:11:06","date_gmt":"2020-05-05T14:11:06","guid":{"rendered":"http:\/\/gsigma.rs\/blog\/?p=1102"},"modified":"2020-05-05T16:11:06","modified_gmt":"2020-05-05T14:11:06","slug":"graditeljska-bastina-zrenjanina-od-panjija-do-brasovana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/graditeljska-bastina-zrenjanina-od-panjija-do-brasovana\/","title":{"rendered":"GRADITELJSKA BA\u0160TINA ZRENJANINA \u2013 OD PANJIJA DO BRA\u0160OVANA"},"content":{"rendered":"<blockquote><p>Zrenjanin se i danas di\u010di svojom arhitekturom, privatnim i javnim objektima koje su zamislili i ostvarili najpoznatija imena arhitekture konkretne epohe.<\/p><\/blockquote>\n<p>Zahvaljuju\u0107i toj \u010dinjenici Zrenjanin mo\u017ee da se podi\u010di ogromnim graditeljskim nasle\u0111em, pojedina\u010dnim primerima i ambijentalnim celinama koje imaju veliki i \u010desto neprocenjiv kulturno-istorijski zna\u010daj.<\/p>\n<p>Sve do sredine 20. veka najzna\u010dajnije arhitekte u tada\u0161njem Velikom Be\u010dkereku bili su Nemci i Ma\u0111ari. \u0160kolovani u centrima Austrougarske monarhije, bili su pozivani od strane najuglednijih i najbogatijih ljudi toga vremena u Velikom Be\u010dkereku da projektuju javne objekte ili privatne ku\u0107e.<\/p>\n<p>Najpoznatiji u vremenu druge polovine XIX i prve polovine XX veka bili su Josif Fi\u0161er, \u0160andor Ajgner, a najpoznatiji Jano\u0161 Panji.<\/p>\n<p>Ipak, u i vreme potpune dominacije pomenutih arhitekata, pojavljuje se ime Milana Tabakovi\u0107a, koji je pred sam kraj XIX veka projektovao zgradu Srpske \u0161tedionice odnosno zgradu Srpske pravoslavne op\u0161tine u samom centru grada.<\/p>\n<p>Nakon I svetskog rata, na poziv prvog gradona\u010delnika u Velikom Be\u010dkereku koji je sada u sastavu Srbije, Slavka \u017dupanskog, u grad dolazi Dragi\u0161a Bra\u0161ovan, jedan od najpoznatijih srpskih arhitekata, pi\u0161e Bojan Koj\u010di\u0107, istori\u010dar umetnosti.<\/p>\n<p>U Veliki Be\u010dkerek da bude gradski arhitekta sti\u017ee iz Budimpe\u0161te.<\/p>\n<p>Bra\u0161ovan je izaslan za rekonstrukciju dana\u0161nje zgrade sindikata, za Sokolski dom (danas Dom sportova, nekada\u0161nji Partizan)\u2026<\/p>\n<p>Nakon oca Milana, u Velikom Be\u010dkereku po\u010dinje da stvara i njegov sin \u0110or\u0111e Tabakovi\u0107.<\/p>\n<p>Njegov je, na primer, manasir Svete Melanije.<\/p>\n<p>Bra\u0107u Zorana i Borivoja Tomi\u0107a pamtimo kao autore dana\u0161njeg Doma vojske, a nekada\u0161nje zgrade Trgovinsko industrijske komore i zgrade Crvenog krsta.<\/p>\n<p>Dana\u0161nji De\u010dji dispanzer delo je Ivana \u0110. Stojkovi\u0107a a zgrada Hitne pomo\u0107i Pavla Ninkova.<\/p>\n<p>Zgradu Kapetanije projektovala je jedna \u017eena arhitekta, Zlata Beli\u0107 a Velislav Nikoli\u0107 zgradu u kojoj je danas sme\u0161tena osnovna \u0161kola \u201e\u0110ura Jak\u0161i\u0107\u201c.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zrenjanin se i danas di\u010di svojom arhitekturom, privatnim i javnim objektima koje su zamislili i ostvarili najpoznatija imena arhitekture konkretne epohe. Zahvaljuju\u0107i toj \u010dinjenici Zrenjanin mo\u017ee da se podi\u010di ogromnim graditeljskim nasle\u0111em, pojedina\u010dnim primerima i ambijentalnim celinama koje imaju veliki i \u010desto neprocenjiv kulturno-istorijski zna\u010daj. Sve do sredine 20. veka najzna\u010dajnije arhitekte u tada\u0161njem Velikom [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1103,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[24,21],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1102"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1102"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1102\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1104,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1102\/revisions\/1104"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1103"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1102"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1102"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1102"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}