{"id":1081,"date":"2020-03-15T12:32:55","date_gmt":"2020-03-15T11:32:55","guid":{"rendered":"http:\/\/gsigma.rs\/blog\/?p=1081"},"modified":"2020-03-15T12:32:55","modified_gmt":"2020-03-15T11:32:55","slug":"u-beogradu-milijarde-u-novom-sadu-milioni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/u-beogradu-milijarde-u-novom-sadu-milioni\/","title":{"rendered":"U BEOGRADU MILIJARDE, U NOVOM SADU MILIONI"},"content":{"rendered":"<blockquote><p>I najskuplja ku\u0107a i najskuplji stan u Srbiji pro\u0161le godine su prodati, odnosno kupljeni, u Beogradu.<\/p><\/blockquote>\n<p>Ku\u0107a se nalazi na Dedinju i ko\u0161tala je 4,5 miliona evra. Najskuplji stan je na lokaciji \u201eBeograd na vodi\u201c i za njega je pla\u0107eno 1 310 88 evra, odnosno, kvadrat stana ko\u0161tao je 8683 evra. Oko 6000 evra za kvadrat izdvojio je kupac i za stan na Obili\u0107evom vencu.<\/p>\n<h3>KE\u0160 I DALJE U IGRI<\/h3>\n<p>Iako se stalno govori i pi\u0161e o povoljnim stambenim kreditima, \u010dak u 70 odsto slu\u010dajeva nekretnine su se pro\u0161le godine kupovale gotovinom.<\/p>\n<p>Pro\u0161le godine u prometu se na\u0161lo vi\u0161e od 100.000 nepokretnosti.<\/p>\n<p>Ukupna vrednost tr\u017ei\u0161ta nepokretnosti u 2019. godini bila je oko 4,1 milijarde evra i pove\u0107ana je za 12 odsto u odnosu na 2018.<\/p>\n<p>Na rast je najvi\u0161e uticalo pove\u0107anja prodaje u novogradnji.<\/p>\n<h3>KU\u0106A U ZRENJANINU PET PUTA SKUPLJA NEGO KU\u0106A U SE\u010cNJU<\/h3>\n<p>Prema podacima koje je objavio <a href=\"http:\/\/www.rgz.gov.rs\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Republi\u010dki geodetski zavod<\/a>, u 2019. godini najskuplja ku\u0107a u Zrenjaninu, po ugovoru, prodata je u Ljubljanskoj ulici i to za malo vi\u0161e od 85 hiljada evra. Najskuplja ku\u0107a u \u017diti\u0161tu prodata je za 30 000 evra, u Novoj Crnji za 20 000, u Novom Be\u010deju za 42 000 evra a u Se\u010dnju za samo 18 000 evra.<\/p>\n<p>Sa 38 miliona evra ukupnog prometa na tr\u017ei\u0161tu nekretnina, Zrenjanin je u gornjem delu tabele gradova u Srbiji. Najvi\u0161e se trgovalo u Beogradu za 2,2 milijarde evra a onda u Novom Sadu za 470 miliona evra.<\/p>\n<p>Srednja vrednost kvadrata<a href=\"http:\/\/gsigma.rs\/prodaja\/stanovi?\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"> stana<\/a> u starogradnji u Zrenjaninu pro\u0161le godine bila je 562 evra, odnosno kretala se u rasponu od 125 do 1100 evra.<\/p>\n<p>U novogradnji, srednja vrednost kvadrata bila je 843 evra, a kretala se u rasponu od 439 do 1038 evra.<\/p>\n<p>U \u017diti\u0161tu, Novom Be\u010deju, Se\u010dnju i Novoj Crnji trgovalo se samo stanovima u starogradnji. Prose\u010dna cena kvadrata u starogradnji u \u017diti\u0161tu bila je 164 evra, u Novoj Crnji 119, u Novom Be\u010deju 312 a u Se\u010dnju se kretala od 83 do 276 evra.<\/p>\n<h3>PET MILIONA EVRA ZA ZEMLJU<\/h3>\n<p>Najskuplje poljoprivredno zemlji\u0161te u celoj Srbiji prodato je u Novom Be\u010deju. \u010cak 33 parcele, ukupne povr\u0161ine 559 hektara, pla\u0107ene su 4 800 000 evra, odnosno 8582 evra po hektaru.<\/p>\n<p>Me\u0111u prvih deset transakcija je jo\u0161 jedna u Novom Be\u010deju, odnosno Bo\u010daru, gde je 7 parcela povr\u0161ine ne\u0161to vi\u0161e od 100 hektara prodato za 500 000 evra.<\/p>\n<p>U Srednjobanatskom upravnom okrugu, prose\u010dna cena hektara <a href=\"https:\/\/www.zrenjaninski.com\/poljoprivreda\/hektar-poljoprivrednog-zemljista-dostize-cenu-i-do-10-000-evra\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">poljoprivrednog zemlji\u0161ta<\/a>\u00a0na otvorenom tr\u017ei\u0161tu iznosila je 7000 evra. Minimalna cena postignuta pro\u0161le godine za hektar bila je 450 a maksimalna 44 250 evra.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>I najskuplja ku\u0107a i najskuplji stan u Srbiji pro\u0161le godine su prodati, odnosno kupljeni, u Beogradu. Ku\u0107a se nalazi na Dedinju i ko\u0161tala je 4,5 miliona evra. Najskuplji stan je na lokaciji \u201eBeograd na vodi\u201c i za njega je pla\u0107eno 1 310 88 evra, odnosno, kvadrat stana ko\u0161tao je 8683 evra. Oko 6000 evra za [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1082,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[26,33,34],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1081"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1081"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1081\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1083,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1081\/revisions\/1083"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1082"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1081"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1081"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gsigma.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1081"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}